Knjiga fraza

bs Brojevi   »   ti ቁጽርታት

7 [sedam]

Brojevi

Brojevi

7 [ሸውዓተ]

7 [shewi‘ate]

ቁጽርታት

[k’uts’iritati]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
Ja brojim: ኣነ-እ---፥ ኣ_ እ____ ኣ- እ-ጽ-፥ -------- ኣነ እቖጽር፥ 0
an- -k---ts---i፥ a__ i__________ a-e i-̱-o-s-i-i- ---------------- ane iḵ’ots’iri፥
jedan, dva, tri ሓ-----ተ- ---ተ ሓ__ ክ___ ሰ___ ሓ-፣ ክ-ተ- ሰ-ስ- ------------- ሓደ፣ ክልተ፣ ሰለስተ 0
ḥa--፣ ki--te- --lesi-e ḥ____ k______ s_______ h-a-e- k-l-t-፣ s-l-s-t- ----------------------- ḥade፣ kilite፣ selesite
Ja brojim do tri. ኣ----ብ ሰ-ስ- እቖ--። ኣ_ ክ__ ሰ___ እ____ ኣ- ክ-ብ ሰ-ስ- እ-ጽ-። ----------------- ኣነ ክሳብ ሰለስተ እቖጽር። 0
a-e-k--a---sel-si-- iḵ’--s-iri። a__ k_____ s_______ i__________ a-e k-s-b- s-l-s-t- i-̱-o-s-i-i- -------------------------------- ane kisabi selesite iḵ’ots’iri።
Ja brojim dalje: ኣ--ቀ-ለ --ጽር’የ። ኣ_ ቀ__ እ______ ኣ- ቀ-ለ እ-ጽ-’-። -------------- ኣነ ቀጺለ እቖጽር’የ። 0
a-e-k’--s’-le ---’ot-’ir-’--። a__ k________ i_____________ a-e k-e-s-ī-e i-̱-o-s-i-i-y-። ----------------------------- ane k’ets’īle iḵ’ots’iri’ye።
četiri, pet, šest, ኣ--ዕ-፣ -ሙሽ-፣----ተ ኣ_____ ሓ____ ሽ___ ኣ-ባ-ተ- ሓ-ሽ-፣ ሽ-ሽ- ----------------- ኣርባዕተ፣ ሓሙሽተ፣ ሽዱሽተ 0
a-iba‘-t-፣-h-a--s-it-፣--hid-s-i-e a_________ ḥ_________ s_________ a-i-a-i-e- h-a-u-h-t-፣ s-i-u-h-t- --------------------------------- ariba‘ite፣ ḥamushite፣ shidushite
sedam, osam, devet ሸው-ተ--ሸሞ-ተ፣ ትሽ-ተ ሸ____ ሸ____ ት___ ሸ-ዓ-፣ ሸ-ን-፣ ት-ዓ- ---------------- ሸውዓተ፣ ሸሞንተ፣ ትሽዓተ 0
shew----e--s--mo-ite- ----i-a-e s_________ s_________ t________ s-e-i-a-e- s-e-o-i-e- t-s-i-a-e ------------------------------- shewi‘ate፣ shemonite፣ tishi‘ate
Ja brojim. ኣነ እ-ጽር። ኣ_ እ____ ኣ- እ-ጽ-። -------- ኣነ እቖጽር። 0
a-e --̱’--s’---። a__ i__________ a-e i-̱-o-s-i-i- ---------------- ane iḵ’ots’iri።
Ti brojiš. ንስ- ት--ር። ን__ ት____ ን-ኻ ት-ጽ-። --------- ንስኻ ትቖጽር። 0
nisi--- -iḵ’ot-’--i። n_____ t___________ n-s-h-a t-k-’-t-’-r-። --------------------- nisiẖa tiḵ’ots’iri።
On broji. ንሱ ይ--ር። ን_ ይ____ ን- ይ-ጽ-። -------- ንሱ ይቖጽር። 0
n--u-yi-̱-ot-’-r-። n___ y___________ n-s- y-k-’-t-’-r-። ------------------ nisu yiḵ’ots’iri።
Jedan. Prvi. ሓ-። እቲ -ዳ--። ሓ__ እ_ ቀ____ ሓ-። እ- ቀ-ማ-። ------------ ሓደ። እቲ ቀዳማይ። 0
h-ade።--tī--’ed--a--። ḥ____ i__ k_________ h-a-e- i-ī k-e-a-a-i- --------------------- ḥade። itī k’edamayi።
Dva. Drugi. ክልተ። እቲ-ካ--ይ ክ___ እ_ ካ___ ክ-ተ- እ- ካ-ኣ- ------------ ክልተ። እቲ ካልኣይ 0
k-lite።--tī ---i-ayi k______ i__ k_______ k-l-t-። i-ī k-l-’-y- -------------------- kilite። itī kali’ayi
Tri. Treći. ሰ-ስተ። እ- --ሳይ። ሰ____ እ_ ሳ____ ሰ-ስ-። እ- ሳ-ሳ-። -------------- ሰለስተ። እቲ ሳልሳይ። 0
sel--it---i-- s-l---yi። s________ i__ s________ s-l-s-t-። i-ī s-l-s-y-። ----------------------- selesite። itī salisayi።
Četiri. Četvrti. ኣር-ዕተ- ---ራብዓይ። ኣ_____ እ_ ራ____ ኣ-ባ-ተ- እ- ራ-ዓ-። --------------- ኣርባዕተ። እቲ ራብዓይ። 0
a-i----t-። -t- -a-i‘ayi። a_________ i__ r________ a-i-a-i-e- i-ī r-b-‘-y-። ------------------------ ariba‘ite። itī rabi‘ayi።
Pet. Peti. ሓሙ-ተ።-እቲ-ሓ-ሻ-። ሓ____ እ_ ሓ____ ሓ-ሽ-። እ- ሓ-ሻ-። -------------- ሓሙሽተ። እቲ ሓምሻይ። 0
h---u-hite----ī---ami---y-። ḥ_________ i__ ḥ_________ h-a-u-h-t-። i-ī h-a-i-h-y-። --------------------------- ḥamushite። itī ḥamishayi።
Šest. Šesti. ሽዱ-ተ።-እቲ-ሻዱ-ይ። ሽ____ እ_ ሻ____ ሽ-ሽ-። እ- ሻ-ሻ-። -------------- ሽዱሽተ። እቲ ሻዱሻይ። 0
s-i--s-i-----tī--h---sh---። s__________ i__ s__________ s-i-u-h-t-። i-ī s-a-u-h-y-። --------------------------- shidushite። itī shadushayi።
Sedam. Sedmi. ሸ-ዓ-- እቲ---ዓይ። ሸ____ እ_ ሻ____ ሸ-ዓ-። እ- ሻ-ዓ-። -------------- ሸውዓተ። እቲ ሻውዓይ። 0
s--w-‘a--። it- --awi----። s_________ i__ s_________ s-e-i-a-e- i-ī s-a-i-a-i- ------------------------- shewi‘ate። itī shawi‘ayi።
Osam. Osmi. ሸሞንተ። እ- ሻምናይ። ሸ____ እ_ ሻ____ ሸ-ን-። እ- ሻ-ና-። -------------- ሸሞንተ። እቲ ሻምናይ። 0
shem-nite--i-- s-a----yi። s_________ i__ s_________ s-e-o-i-e- i-ī s-a-i-a-i- ------------------------- shemonite። itī shaminayi።
Devet. Deveti. ትሽ--።-እቲ -ሽ--። ት____ እ_ ታ____ ት-ዓ-። እ- ታ-ዓ-። -------------- ትሽዓተ። እቲ ታሽዓይ። 0
ti-hi-a-e። -tī t--hi‘---። t_________ i__ t_________ t-s-i-a-e- i-ī t-s-i-a-i- ------------------------- tishi‘ate። itī tashi‘ayi።

Mišljenje i jezik

Naše razmišljanje zavisi od našeg jezika. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati uprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Takođe lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Takođe postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli takođe oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Šta je uzrok, šta je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju naučnike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Da li ste to znali?
Danski je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Ko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različite dijalekte. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih dijalekata. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...