Knjiga fraza

bs Sati   »   ha sau

8 [osam]

Sati

Sati

8 [takwas]

sau

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hausa Igra Više
Izvinite! / Oprostite! Ku -i -ak--i! K_ y_ h______ K- y- h-k-r-! ------------- Ku yi hakuri! 0
Molim Vas, koliko je sati? W--i lo-a-----? W___ l_____ n__ W-n- l-k-c- n-? --------------- Wani lokaci ne? 0
Mnogo hvala! Go-iya------. G_____ s_____ G-d-y- s-s-i- ------------- Godiya sosai. 0
Jedan je sat. K-r-e d-ya--- -i. K____ d___ y_ y__ K-r-e d-y- y- y-. ----------------- Karfe daya ya yi. 0
Dva su sata. Ka-f--biyu---. K____ b___ n__ K-r-e b-y- n-. -------------- Karfe biyu ne. 0
Tri su sata. K---e -ku n-. K____ u__ n__ K-r-e u-u n-. ------------- Karfe uku ne. 0
Četiri su sata. K-r-e--u-u n-. K____ h___ n__ K-r-e h-d- n-. -------------- Karfe hudu ne. 0
Pet je sati. K-r-e biyar--e. K____ b____ n__ K-r-e b-y-r n-. --------------- Karfe biyar ne. 0
Šest je sati. K-rf----i-a. K____ s_____ K-r-e s-i-a- ------------ Karfe shida. 0
Sedam je sati. K---- b-k--- --. K____ b_____ n__ K-r-e b-k-a- n-. ---------------- Karfe bakwai ne. 0
Osam je sati. Karfe-----as-ne. K____ t_____ n__ K-r-e t-k-a- n-. ---------------- Karfe takwas ne. 0
Devet je sati. Karfe-------e. K____ t___ n__ K-r-e t-r- n-. -------------- Karfe tara ne. 0
Deset je sati. Ka-f--go-a ne. K____ g___ n__ K-r-e g-m- n-. -------------- Karfe goma ne. 0
Jedanaest je sati. Ka--e -ha -a-a --. K____ s__ d___ n__ K-r-e s-a d-y- n-. ------------------ Karfe sha daya ne. 0
Dvanaest je sati. Karfe-sh- b-yu ne. K____ s__ b___ n__ K-r-e s-a b-y- n-. ------------------ Karfe sha biyu ne. 0
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. M-nti --y- y--a--a--a------i--in. M____ ɗ___ y___ d_ d_____ s______ M-n-i ɗ-y- y-n- d- d-ƙ-ƙ- s-t-i-. --------------------------------- Minti ɗaya yana da daƙiƙa sittin. 0
Jedan sat ima šezdeset minuta. A-a d--a--ana -a-m-ntun- ---t--. A__ d___ y___ d_ m______ s______ A-a d-y- y-n- d- m-n-u-a s-t-i-. -------------------------------- Awa daya yana da mintuna sittin. 0
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. Wa---r-n--tana-d------a------ -a--u--. W___ r___ t___ d_ a__ a______ d_ h____ W-t- r-n- t-n- d- a-a a-h-r-n d- h-d-. -------------------------------------- Wata rana tana da awa ashirin da hudu. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 hausa (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Jezičke porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijardi ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici takođe mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Takođe postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Evropi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičku porodicu. Upoređivanjem se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičkih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoevropska jezička porodica. Ona obuhvataоко 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezička porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 miliona govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezička porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 miliona govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – porodična druženja su uvijek lijepa!
Da li ste to znali?
Njemački je maternji jezik za više od 90 miliona ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored maternjih govornika ima još 80 miliona ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i holandski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoge vijekove je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Evrope. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...