Knjiga fraza

bs U kući   »   ha cikin gidan

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [goma sha bakwai]

cikin gidan

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hausa Igra Više
Ovdje je naša kuća. Ga gi-anmu. G_ g_______ G- g-d-n-u- ----------- Ga gidanmu. 0
Gore je krov. A--a-- ak--i-r-fin. A s___ a____ r_____ A s-m- a-w-i r-f-n- ------------------- A sama akwai rufin. 0
Dolje je podrum. A --sa-a-w-- -----i-i. A ƙ___ a____ g________ A ƙ-s- a-w-i g-n-h-ƙ-. ---------------------- A ƙasa akwai ginshiƙi. 0
Iza kuće je vrt. Ak--- la-b--a b--a--g-d-n. A____ l____ a b____ g_____ A-w-i l-m-u a b-y-n g-d-n- -------------------------- Akwai lambu a bayan gidan. 0
Pred kućom nema ulice. B-b--ha--a --ga-an -i--n. B___ h____ a g____ g_____ B-b- h-n-a a g-b-n g-d-n- ------------------------- Babu hanya a gaban gidan. 0
Pored kuće je drveće. Ak-ai itat-wa--u-a da gidan. A____ i______ k___ d_ g_____ A-w-i i-a-u-a k-s- d- g-d-n- ---------------------------- Akwai itatuwa kusa da gidan. 0
Ovdje je moj stan. An-- g--an-. A___ g______ A-a- g-d-n-. ------------ Anan gidana. 0
Ovdje su kuhinja i kupatilo. G- -i-i- da-ba-da-i. G_ k____ d_ b_______ G- k-c-n d- b-n-a-i- -------------------- Ga kicin da bandaki. 0
Tamo je dnevna soba i spavaća soba. A-wai -alo -- ɗ-ki- kwana. A____ f___ d_ ɗ____ k_____ A-w-i f-l- d- ɗ-k-n k-a-a- -------------------------- Akwai falo da ɗakin kwana. 0
Vrata kuće su zatvorena. An r-f- k---- ----. A_ r___ k____ g____ A- r-f- k-f-r g-d-. ------------------- An rufe kofar gida. 0
Ali prozori su otvoreni. Amm- tag---n --bu-e---ke. A___ t______ a b___ s____ A-m- t-g-g-n a b-ɗ- s-k-. ------------------------- Amma tagogin a buɗe suke. 0
Danas je vruće. Y----za-----yau. Y___ z___ a y___ Y-n- z-f- a y-u- ---------------- Yana zafi a yau. 0
Mi idemo u dnevnu sobu. Muka -hig--fa-o. M___ s____ f____ M-k- s-i-a f-l-. ---------------- Muka shiga falo. 0
Tamo je sofa i fotelja. A--a--k-j-r--d----jer-. A____ k_____ d_ k______ A-w-i k-j-r- d- k-j-r-. ----------------------- Akwai kujera da kujera. 0
Sjednite! Ka---u--! K_ z_____ K- z-u-a- --------- Ka zauna! 0
Tamo stoji moj kompjuter. A -an -- k-am--t--------. A n__ n_ k_________ t____ A n-n n- k-a-f-t-r- t-k-. ------------------------- A nan ne kwamfutara take. 0
Tamo stoji moja muzička linija. A-a- s-----y- -a---ke. A___ s_______ n_ y____ A-a- s-t-r-y- n- y-k-. ---------------------- Anan sitiriyo na yake. 0
Televizor je potpuno nov. TV --bu-----. T_ s_____ c__ T- s-b-w- c-. ------------- TV sabuwa ce. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 hausa (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik, na primjer, ima jako puno riječi. Takođe ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebalo da ima više od milion riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španlski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika takođe zavisi od njegove istorije. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Naučni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja hemije sadrži hiljade riječi. U gotovo svim jezicima duže riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovno koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Da li ste to znali?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 miliona ljudi je hebrejski maternji jezik. Savremeni hebrejski je, međutim, vještački stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Ko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske historije. Isprobajte ga!