Knjiga fraza

bs U kući   »   lv Mājās

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [septiņpadsmit]

Mājās

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski letonski Igra Više
Ovdje je naša kuća. Te i- mū-u-māja. Te ir mūsu māja. T- i- m-s- m-j-. ---------------- Te ir mūsu māja. 0
Gore je krov. Augšā -- --m-s. Augšā ir jumts. A-g-ā i- j-m-s- --------------- Augšā ir jumts. 0
Dolje je podrum. L----i- pa--ab-. Lejā ir pagrabs. L-j- i- p-g-a-s- ---------------- Lejā ir pagrabs. 0
Iza kuće je vrt. Ai- -ā-a--i--dār--. Aiz mājas ir dārzs. A-z m-j-s i- d-r-s- ------------------- Aiz mājas ir dārzs. 0
Pred kućom nema ulice. M--a---r--kšā---v---las. Mājas priekšā nav ielas. M-j-s p-i-k-ā n-v i-l-s- ------------------------ Mājas priekšā nav ielas. 0
Pored kuće je drveće. Bla----mā-ai-i- ko-i. Blakus mājai ir koki. B-a-u- m-j-i i- k-k-. --------------------- Blakus mājai ir koki. 0
Ovdje je moj stan. Še-t------ns --īv--l-s. Šeit ir mans dzīvoklis. Š-i- i- m-n- d-ī-o-l-s- ----------------------- Šeit ir mans dzīvoklis. 0
Ovdje su kuhinja i kupatilo. Še-- i---irt-v---n-vann-- i-t--a. Šeit ir virtuve un vannas istaba. Š-i- i- v-r-u-e u- v-n-a- i-t-b-. --------------------------------- Šeit ir virtuve un vannas istaba. 0
Tamo je dnevna soba i spavaća soba. T-r ir -z--o--m- i----- un---ļami---ba. Tur ir dzīvojamā istaba un guļamistaba. T-r i- d-ī-o-a-ā i-t-b- u- g-ļ-m-s-a-a- --------------------------------------- Tur ir dzīvojamā istaba un guļamistaba. 0
Vrata kuće su zatvorena. Mā-a- d-------r-a-z-lē-t-s. Mājas durvis ir aizslēgtas. M-j-s d-r-i- i- a-z-l-g-a-. --------------------------- Mājas durvis ir aizslēgtas. 0
Ali prozori su otvoreni. B-t-l--i -r v-ļā. Bet logi ir vaļā. B-t l-g- i- v-ļ-. ----------------- Bet logi ir vaļā. 0
Danas je vruće. Šo-i-n-ir k-r-t-. Šodien ir karsts. Š-d-e- i- k-r-t-. ----------------- Šodien ir karsts. 0
Mi idemo u dnevnu sobu. M-- ej-- dz--oja------a--. Mēs ejam dzīvojamā istabā. M-s e-a- d-ī-o-a-ā i-t-b-. -------------------------- Mēs ejam dzīvojamā istabā. 0
Tamo je sofa i fotelja. T---i--dīvāns--n ------- kr----. Tur ir dīvāns un atpūtas krēsls. T-r i- d-v-n- u- a-p-t-s k-ē-l-. -------------------------------- Tur ir dīvāns un atpūtas krēsls. 0
Sjednite! S-die--e-! Sēdieties! S-d-e-i-s- ---------- Sēdieties! 0
Tamo stoji moj kompjuter. T------man--d--o-s. Tur ir mans dators. T-r i- m-n- d-t-r-. ------------------- Tur ir mans dators. 0
Tamo stoji moja muzička linija. Tu- ---m-----te--o-----r-a. Tur ir mana stereo iekārta. T-r i- m-n- s-e-e- i-k-r-a- --------------------------- Tur ir mana stereo iekārta. 0
Televizor je potpuno nov. T--evizo-s i---luži-j--n-. Televizors ir gluži jauns. T-l-v-z-r- i- g-u-i j-u-s- -------------------------- Televizors ir gluži jauns. 0

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik, na primjer, ima jako puno riječi. Takođe ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebalo da ima više od milion riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španlski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika takođe zavisi od njegove istorije. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Naučni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja hemije sadrži hiljade riječi. U gotovo svim jezicima duže riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovno koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Da li ste to znali?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 miliona ljudi je hebrejski maternji jezik. Savremeni hebrejski je, međutim, vještački stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Ko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske historije. Isprobajte ga!