Knjiga fraza

bs U kući   »   lv Mājās

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [septiņpadsmit]

Mājās

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski letonski Igra Više
Ovdje je naša kuća. T- ir --------a. T_ i_ m___ m____ T- i- m-s- m-j-. ---------------- Te ir mūsu māja. 0
Gore je krov. A-gšā -r j----. A____ i_ j_____ A-g-ā i- j-m-s- --------------- Augšā ir jumts. 0
Dolje je podrum. L-jā-i- -agr---. L___ i_ p_______ L-j- i- p-g-a-s- ---------------- Lejā ir pagrabs. 0
Iza kuće je vrt. A-- -ājas -- -ā--s. A__ m____ i_ d_____ A-z m-j-s i- d-r-s- ------------------- Aiz mājas ir dārzs. 0
Pred kućom nema ulice. Māja- pr---šā-nav ie--s. M____ p______ n__ i_____ M-j-s p-i-k-ā n-v i-l-s- ------------------------ Mājas priekšā nav ielas. 0
Pored kuće je drveće. Bl-k------a---r ---i. B_____ m____ i_ k____ B-a-u- m-j-i i- k-k-. --------------------- Blakus mājai ir koki. 0
Ovdje je moj stan. Š--t-ir------d-ī-ok--s. Š___ i_ m___ d_________ Š-i- i- m-n- d-ī-o-l-s- ----------------------- Šeit ir mans dzīvoklis. 0
Ovdje su kuhinja i kupatilo. Šeit-ir-virtuv- u---annas-istab-. Š___ i_ v______ u_ v_____ i______ Š-i- i- v-r-u-e u- v-n-a- i-t-b-. --------------------------------- Šeit ir virtuve un vannas istaba. 0
Tamo je dnevna soba i spavaća soba. Tur ir--zī---am- i-ta-a -- g----i---b-. T__ i_ d________ i_____ u_ g___________ T-r i- d-ī-o-a-ā i-t-b- u- g-ļ-m-s-a-a- --------------------------------------- Tur ir dzīvojamā istaba un guļamistaba. 0
Vrata kuće su zatvorena. Mā----durvi--ir-----l-g-as. M____ d_____ i_ a__________ M-j-s d-r-i- i- a-z-l-g-a-. --------------------------- Mājas durvis ir aizslēgtas. 0
Ali prozori su otvoreni. B-t-l-gi-ir v--ā. B__ l___ i_ v____ B-t l-g- i- v-ļ-. ----------------- Bet logi ir vaļā. 0
Danas je vruće. Šo---- ---ka---s. Š_____ i_ k______ Š-d-e- i- k-r-t-. ----------------- Šodien ir karsts. 0
Mi idemo u dnevnu sobu. M-s eja----ī-o--m--i--ab-. M__ e___ d________ i______ M-s e-a- d-ī-o-a-ā i-t-b-. -------------------------- Mēs ejam dzīvojamā istabā. 0
Tamo je sofa i fotelja. Tu---- d--ān--u--a---tas --ē---. T__ i_ d_____ u_ a______ k______ T-r i- d-v-n- u- a-p-t-s k-ē-l-. -------------------------------- Tur ir dīvāns un atpūtas krēsls. 0
Sjednite! S--ieties! S_________ S-d-e-i-s- ---------- Sēdieties! 0
Tamo stoji moj kompjuter. T---ir---ns-d----s. T__ i_ m___ d______ T-r i- m-n- d-t-r-. ------------------- Tur ir mans dators. 0
Tamo stoji moja muzička linija. Tur ----a-a st--e--ie-ā--a. T__ i_ m___ s_____ i_______ T-r i- m-n- s-e-e- i-k-r-a- --------------------------- Tur ir mana stereo iekārta. 0
Televizor je potpuno nov. T-levi---s-ir ----- ja--s. T_________ i_ g____ j_____ T-l-v-z-r- i- g-u-i j-u-s- -------------------------- Televizors ir gluži jauns. 0

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik, na primjer, ima jako puno riječi. Takođe ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebalo da ima više od milion riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španlski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika takođe zavisi od njegove istorije. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Naučni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja hemije sadrži hiljade riječi. U gotovo svim jezicima duže riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovno koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Da li ste to znali?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 miliona ljudi je hebrejski maternji jezik. Savremeni hebrejski je, međutim, vještački stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Ko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske historije. Isprobajte ga!