Knjiga fraza

bs Ćaskanje 1   »   bg Кратък разговор 1

20 [dvadeset]

Ćaskanje 1

Ćaskanje 1

20 [двайсет]

20 [dvayset]

Кратък разговор 1

Kratyk razgovor 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Raskomotite se! Н-ст---те -е-у-о--о! Н________ с_ у______ Н-с-а-е-е с- у-о-н-! -------------------- Настанете се удобно! 0
N---an----s--udob--! N________ s_ u______ N-s-a-e-e s- u-o-n-! -------------------- Nastanete se udobno!
Osjećajte se kao kod kuće! Ч----в---- -е----о-- -о-а-с-! Ч_________ с_ к___ у д___ с__ Ч-в-т-а-т- с- к-т- у д-м- с-! ----------------------------- Чувствайте се като у дома си! 0
Ch--s-v-yte se-k-to-- dom- --! C__________ s_ k___ u d___ s__ C-u-s-v-y-e s- k-t- u d-m- s-! ------------------------------ Chuvstvayte se kato u doma si!
Šta želite piti? К-к-- жел-ете-з---и-н-? К____ ж______ з_ п_____ К-к-о ж-л-е-е з- п-е-е- ----------------------- Какво желаете за пиене? 0
K-kv--zh--ae---z- --ene? K____ z_______ z_ p_____ K-k-o z-e-a-t- z- p-e-e- ------------------------ Kakvo zhelaete za piene?
Volite li muziku? О-ича---ли-му----? О______ л_ м______ О-и-а-е л- м-з-к-? ------------------ Обичате ли музика? 0
Obich-t-----muz---? O_______ l_ m______ O-i-h-t- l- m-z-k-? ------------------- Obichate li muzika?
Ja volim klasičnu muziku. А--х-р----- к--------а-м-зика. А_ х_______ к_________ м______ А- х-р-с-а- к-а-и-е-к- м-з-к-. ------------------------------ Аз харесвам класическа музика. 0
A- khare-v---kl-sich--k- mu-ika. A_ k________ k__________ m______ A- k-a-e-v-m k-a-i-h-s-a m-z-k-. -------------------------------- Az kharesvam klasicheska muzika.
Ovdje su moji CD-ovi. То---са м-и-е -омпакт--ск---. Т___ с_ м____ к______________ Т-в- с- м-и-е к-м-а-т-и-к-в-. ----------------------------- Това са моите компактдискове. 0
T-v-----mo-te---mp-kt----o--. T___ s_ m____ k______________ T-v- s- m-i-e k-m-a-t-i-k-v-. ----------------------------- Tova sa moite kompaktdiskove.
Svirate li neki instrument? Св---те----н- --щ-? С______ л_ н_ н____ С-и-и-е л- н- н-щ-? ------------------- Свирите ли на нещо? 0
Sv---t- -i ---n-s-cho? S______ l_ n_ n_______ S-i-i-e l- n- n-s-c-o- ---------------------- Svirite li na neshcho?
Ovdje je moja gitara. Т--------я----итара. Т___ е м____ к______ Т-в- е м-я-а к-т-р-. -------------------- Това е моята китара. 0
T--- -e--o-at- k-t-r-. T___ y_ m_____ k______ T-v- y- m-y-t- k-t-r-. ---------------------- Tova ye moyata kitara.
Pjevate li rado? Обичате-л--д---ее--? О______ л_ д_ п_____ О-и-а-е л- д- п-е-е- -------------------- Обичате ли да пеете? 0
O-i----e li-da -e--e? O_______ l_ d_ p_____ O-i-h-t- l- d- p-e-e- --------------------- Obichate li da peete?
Imate li djece? Имате-л---еца? И____ л_ д____ И-а-е л- д-ц-? -------------- Имате ли деца? 0
Im--e-li------? I____ l_ d_____ I-a-e l- d-t-a- --------------- Imate li detsa?
Imate li psa? Им-те-л- к---? И____ л_ к____ И-а-е л- к-ч-? -------------- Имате ли куче? 0
I-a-- -i ku--e? I____ l_ k_____ I-a-e l- k-c-e- --------------- Imate li kuche?
Imate li mačku? И--те л---о-ка? И____ л_ к_____ И-а-е л- к-т-а- --------------- Имате ли котка? 0
Im-t--li k----? I____ l_ k_____ I-a-e l- k-t-a- --------------- Imate li kotka?
Ovdje su moje knjige. Т--- са м--т- к-и-и. Т___ с_ м____ к_____ Т-в- с- м-и-е к-и-и- -------------------- Това са моите книги. 0
T-va sa--oi---kni-i. T___ s_ m____ k_____ T-v- s- m-i-e k-i-i- -------------------- Tova sa moite knigi.
Upravo čitam ovu knjigu. Т-к-- че-а тази----г-. Т____ ч___ т___ к_____ Т-к-о ч-т- т-з- к-и-а- ---------------------- Тъкмо чета тази книга. 0
T--m- c---a--a---kn-g-. T____ c____ t___ k_____ T-k-o c-e-a t-z- k-i-a- ----------------------- Tykmo cheta tazi kniga.
Šta rado čitate? К-------и-ат- да --тете? К____ о______ д_ ч______ К-к-о о-и-а-е д- ч-т-т-? ------------------------ Какво обичате да четете? 0
K-k-o-ob--ha-e da-chete-e? K____ o_______ d_ c_______ K-k-o o-i-h-t- d- c-e-e-e- -------------------------- Kakvo obichate da chetete?
Idete li rado na koncert? Об-ч--е ----- х----- -и-н--кон--р-? О______ л_ д_ х_____ л_ н_ к_______ О-и-а-е л- д- х-д-т- л- н- к-н-е-т- ----------------------------------- Обичате ли да ходите ли на концерт? 0
Obi--ate l- da-kh-di-e ---n- k---s---? O_______ l_ d_ k______ l_ n_ k________ O-i-h-t- l- d- k-o-i-e l- n- k-n-s-r-? -------------------------------------- Obichate li da khodite li na kontsert?
Idete li rado u pozorište? О--ч--е -- да-ходи-- л---- -е-т--? О______ л_ д_ х_____ л_ н_ т______ О-и-а-е л- д- х-д-т- л- н- т-а-ъ-? ---------------------------------- Обичате ли да ходите ли на театър? 0
O-i---t--li-da--hodi-e -- n-----tyr? O_______ l_ d_ k______ l_ n_ t______ O-i-h-t- l- d- k-o-i-e l- n- t-a-y-? ------------------------------------ Obichate li da khodite li na teatyr?
Idete li rado u operu? О---ате л------од-т--л---а--пера? О______ л_ д_ х_____ л_ н_ о_____ О-и-а-е л- д- х-д-т- л- н- о-е-а- --------------------------------- Обичате ли да ходите ли на опера? 0
Ob--hat- l--d- k--di-e--- na ----a? O_______ l_ d_ k______ l_ n_ o_____ O-i-h-t- l- d- k-o-i-e l- n- o-e-a- ----------------------------------- Obichate li da khodite li na opera?

Maternji jezik? Očinski jezik!

Od koga ste kao dijete učili jezik? Sigurno ćete sad reći: Od majke! To misli većina ljudi na svijetu. Pojam maternjeg jezika prisutan je u gotovo svih naroda. Poznaju ga i Englezi i Kinezi. Možda zbog toga što majka provodi više vremena s djecom. Novija istraživanja dolaze naime do drugačijih rezultata. Ona pokazuju da je naš jezik najčešće jezik naših očeva. Istraživači su ispitivali nasljedstva i jezike pomiješanih naroda. Kod takvih naroda roditelji su bili različitog kulturnog porijekla. Ti narodi nastali su prije više tisuća godina. Razlog tome su bile velike seobe naroda. Nasljeđe tih pomiješanih naroda se genetički analiziralo. Potom se ono uporedilo s jezikom naroda. Većina naroda govori jezikom svojih muških predaka. Drugim riječima, jezik zemlje pripada Y-hromosomu. Muškarci su, dakle, svoj jezik donijeli u strane zemlje. A žene tamo su novi jezik preuzele od muškaraca. Međutim, i dan-danas očevi imaju veliki utjecaj na naš jezik. Jer se bebe pri učenju usmjeravaju na jezik svojih očeva. Očevi znatno manje pričaju sa svojom djecom. Muška rečenična struktura je takođe jednostavnija od ženske. Stoga je jezik očeva pogodniji za bebe. On ih ne opterećuje i stoga je lakši za usvajanje. Zato djeca kad pričaju radije oponašaju oca nego mamu. Kasnije naš jezik više oblikuje majčin vokabular nego očev. Time na naš jezik utječu i majka i otac. Stoga bi se maternji jezik trebao zvati roditeljski jezik!
Da li ste to znali?
Italijanski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Italijanski je maternji jezik za oko 70 miliona ljudi. Većina njih živi u Italiji. Ali italijanski se razumije i u Sloveniji i Hrvatskoj. Kolonijalnom politikom jezik se prije proširio do Afrike. U Libiji, Somaliji i Eritreji i danas puno starijih ljudi razumije italijanski. I brojni iseljenici donose ovaj jezik u novu domovinu. Prije svega u Južnoj Americi ima puno zajednicа koje govore italijanski. Tamo se često italijanski pomiješao sa španskim pa su se stvorili novi jezici. Posebnost italijanskog je puno različitih dijalekata. Neki naučnici govore pri tome čak o posebnim jezicima. Pravopis italijanskog nije težak, on se oslanja na izgovor. Za mnoge je italijanski najljepši jezik na svijetu! Možda i zato što je to jezik muzike, dizajna i kulinarstva?