Knjiga fraza

bs Ćaskanje 1   »   bg Кратък разговор 1

20 [dvadeset]

Ćaskanje 1

Ćaskanje 1

20 [двайсет]

20 [dvayset]

Кратък разговор 1

[Kratyk razgovor 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Raskomotite se! На----е-е ---уд----! Настанете се удобно! Н-с-а-е-е с- у-о-н-! -------------------- Настанете се удобно! 0
Nasta-e-e se --o--o! Nastanete se udobno! N-s-a-e-e s- u-o-n-! -------------------- Nastanete se udobno!
Osjećajte se kao kod kuće! Чу--тв---е----ка-о---д-ма --! Чувствайте се като у дома си! Ч-в-т-а-т- с- к-т- у д-м- с-! ----------------------------- Чувствайте се като у дома си! 0
C----tv-y-- -- k-to-u dom- -i! Chuvstvayte se kato u doma si! C-u-s-v-y-e s- k-t- u d-m- s-! ------------------------------ Chuvstvayte se kato u doma si!
Šta želite piti? Какво ж--а--е -- п----? Какво желаете за пиене? К-к-о ж-л-е-е з- п-е-е- ----------------------- Какво желаете за пиене? 0
K-kv- zhe-a-t------i-ne? Kakvo zhelaete za piene? K-k-o z-e-a-t- z- p-e-e- ------------------------ Kakvo zhelaete za piene?
Volite li muziku? Обич--е л--м---ка? Обичате ли музика? О-и-а-е л- м-з-к-? ------------------ Обичате ли музика? 0
O-ichate-li muz---? Obichate li muzika? O-i-h-t- l- m-z-k-? ------------------- Obichate li muzika?
Ja volim klasičnu muziku. Аз----е-вам к-а-иче-к------ка. Аз харесвам класическа музика. А- х-р-с-а- к-а-и-е-к- м-з-к-. ------------------------------ Аз харесвам класическа музика. 0
A---h-r--va--k-a------ka-m-----. Az kharesvam klasicheska muzika. A- k-a-e-v-m k-a-i-h-s-a m-z-k-. -------------------------------- Az kharesvam klasicheska muzika.
Ovdje su moji CD-ovi. Тов- с- -ои---ком-----иск-ве. Това са моите компактдискове. Т-в- с- м-и-е к-м-а-т-и-к-в-. ----------------------------- Това са моите компактдискове. 0
Tova--- -o-t--k-m-ak-d-s--v-. Tova sa moite kompaktdiskove. T-v- s- m-i-e k-m-a-t-i-k-v-. ----------------------------- Tova sa moite kompaktdiskove.
Svirate li neki instrument? Св--ит---------ещо? Свирите ли на нещо? С-и-и-е л- н- н-щ-? ------------------- Свирите ли на нещо? 0
S-----e--i-n--neshc--? Svirite li na neshcho? S-i-i-e l- n- n-s-c-o- ---------------------- Svirite li na neshcho?
Ovdje je moja gitara. Това е-моя-- -итар-. Това е моята китара. Т-в- е м-я-а к-т-р-. -------------------- Това е моята китара. 0
To-----------a-----ra. Tova ye moyata kitara. T-v- y- m-y-t- k-t-r-. ---------------------- Tova ye moyata kitara.
Pjevate li rado? Об--а-- л- д----ете? Обичате ли да пеете? О-и-а-е л- д- п-е-е- -------------------- Обичате ли да пеете? 0
Obich-t- li-d- --e-e? Obichate li da peete? O-i-h-t- l- d- p-e-e- --------------------- Obichate li da peete?
Imate li djece? И--т- л--деца? Имате ли деца? И-а-е л- д-ц-? -------------- Имате ли деца? 0
Im--e -i--e--a? Imate li detsa? I-a-e l- d-t-a- --------------- Imate li detsa?
Imate li psa? И--те л------? Имате ли куче? И-а-е л- к-ч-? -------------- Имате ли куче? 0
I--te li ----e? Imate li kuche? I-a-e l- k-c-e- --------------- Imate li kuche?
Imate li mačku? Имате----кот--? Имате ли котка? И-а-е л- к-т-а- --------------- Имате ли котка? 0
Im--e -i---tka? Imate li kotka? I-a-e l- k-t-a- --------------- Imate li kotka?
Ovdje su moje knjige. Т-ва -а---ите книги. Това са моите книги. Т-в- с- м-и-е к-и-и- -------------------- Това са моите книги. 0
T-----a-moi-e-kni-i. Tova sa moite knigi. T-v- s- m-i-e k-i-i- -------------------- Tova sa moite knigi.
Upravo čitam ovu knjigu. Т-км---ета---зи -н--а. Тъкмо чета тази книга. Т-к-о ч-т- т-з- к-и-а- ---------------------- Тъкмо чета тази книга. 0
T-kmo-che-a----i--n--a. Tykmo cheta tazi kniga. T-k-o c-e-a t-z- k-i-a- ----------------------- Tykmo cheta tazi kniga.
Šta rado čitate? Какв- -би--т- ---четет-? Какво обичате да четете? К-к-о о-и-а-е д- ч-т-т-? ------------------------ Какво обичате да четете? 0
Ka--o ob-c--te -- c-e-et-? Kakvo obichate da chetete? K-k-o o-i-h-t- d- c-e-e-e- -------------------------- Kakvo obichate da chetete?
Idete li rado na koncert? Обич-т--ли-да х-д-т- -и н- ко-ц--т? Обичате ли да ходите ли на концерт? О-и-а-е л- д- х-д-т- л- н- к-н-е-т- ----------------------------------- Обичате ли да ходите ли на концерт? 0
O--chate-li-d--k--------i n- k-nts-rt? Obichate li da khodite li na kontsert? O-i-h-t- l- d- k-o-i-e l- n- k-n-s-r-? -------------------------------------- Obichate li da khodite li na kontsert?
Idete li rado u pozorište? О--чате-л---а ходи-е--- на-т-атър? Обичате ли да ходите ли на театър? О-и-а-е л- д- х-д-т- л- н- т-а-ъ-? ---------------------------------- Обичате ли да ходите ли на театър? 0
O-i-------i-da-k---ite-l--na tea---? Obichate li da khodite li na teatyr? O-i-h-t- l- d- k-o-i-e l- n- t-a-y-? ------------------------------------ Obichate li da khodite li na teatyr?
Idete li rado u operu? О-и-ате -- -- -одите -и----о-е-а? Обичате ли да ходите ли на опера? О-и-а-е л- д- х-д-т- л- н- о-е-а- --------------------------------- Обичате ли да ходите ли на опера? 0
Ob-cha---l---a kh-di-e------ -p-ra? Obichate li da khodite li na opera? O-i-h-t- l- d- k-o-i-e l- n- o-e-a- ----------------------------------- Obichate li da khodite li na opera?

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Maternji jezik? Očinski jezik!

Od koga ste kao dijete učili jezik? Sigurno ćete sad reći: Od majke! To misli većina ljudi na svijetu. Pojam maternjeg jezika prisutan je u gotovo svih naroda. Poznaju ga i Englezi i Kinezi. Možda zbog toga što majka provodi više vremena s djecom. Novija istraživanja dolaze naime do drugačijih rezultata. Ona pokazuju da je naš jezik najčešće jezik naših očeva. Istraživači su ispitivali nasljedstva i jezike pomiješanih naroda. Kod takvih naroda roditelji su bili različitog kulturnog porijekla. Ti narodi nastali su prije više tisuća godina. Razlog tome su bile velike seobe naroda. Nasljeđe tih pomiješanih naroda se genetički analiziralo. Potom se ono uporedilo s jezikom naroda. Većina naroda govori jezikom svojih muških predaka. Drugim riječima, jezik zemlje pripada Y-hromosomu. Muškarci su, dakle, svoj jezik donijeli u strane zemlje. A žene tamo su novi jezik preuzele od muškaraca. Međutim, i dan-danas očevi imaju veliki utjecaj na naš jezik. Jer se bebe pri učenju usmjeravaju na jezik svojih očeva. Očevi znatno manje pričaju sa svojom djecom. Muška rečenična struktura je takođe jednostavnija od ženske. Stoga je jezik očeva pogodniji za bebe. On ih ne opterećuje i stoga je lakši za usvajanje. Zato djeca kad pričaju radije oponašaju oca nego mamu. Kasnije naš jezik više oblikuje majčin vokabular nego očev. Time na naš jezik utječu i majka i otac. Stoga bi se maternji jezik trebao zvati roditeljski jezik!
Da li ste to znali?
Italijanski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Italijanski je maternji jezik za oko 70 miliona ljudi. Većina njih živi u Italiji. Ali italijanski se razumije i u Sloveniji i Hrvatskoj. Kolonijalnom politikom jezik se prije proširio do Afrike. U Libiji, Somaliji i Eritreji i danas puno starijih ljudi razumije italijanski. I brojni iseljenici donose ovaj jezik u novu domovinu. Prije svega u Južnoj Americi ima puno zajednicа koje govore italijanski. Tamo se često italijanski pomiješao sa španskim pa su se stvorili novi jezici. Posebnost italijanskog je puno različitih dijalekata. Neki naučnici govore pri tome čak o posebnim jezicima. Pravopis italijanskog nije težak, on se oslanja na izgovor. Za mnoge je italijanski najljepši jezik na svijetu! Možda i zato što je to jezik muzike, dizajna i kulinarstva?