Knjiga fraza

bs Ćaskanje 3   »   en Small Talk 3

22 [dvadeset i dva]

Ćaskanje 3

Ćaskanje 3

22 [twenty-two]

Small Talk 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski engleski (UK) Igra Više
Pušite li? Do yo- -mo--? D_ y__ s_____ D- y-u s-o-e- ------------- Do you smoke? 0
Prije da. I u--d t-. I u___ t__ I u-e- t-. ---------- I used to. 0
Ali sada više ne pušim. But ---o--- sm--e---y--re. B__ I d____ s____ a_______ B-t I d-n-t s-o-e a-y-o-e- -------------------------- But I don’t smoke anymore. 0
Smeta li Vam ако ja pušim? Doe---t d-s--r--you-if I------? D___ i_ d______ y__ i_ I s_____ D-e- i- d-s-u-b y-u i- I s-o-e- ------------------------------- Does it disturb you if I smoke? 0
Ne, apsolutno ne. No,-ab-olu-ely -ot. N__ a_________ n___ N-, a-s-l-t-l- n-t- ------------------- No, absolutely not. 0
Ne smeta mi. I-----s-’---is-u-- me. I_ d______ d______ m__ I- d-e-n-t d-s-u-b m-. ---------------------- It doesn’t disturb me. 0
Hoćete li popiti nešto? Will -o--dr--k-s--eth--g? W___ y__ d____ s_________ W-l- y-u d-i-k s-m-t-i-g- ------------------------- Will you drink something? 0
Jedan konjak? A-b--n--? A b______ A b-a-d-? --------- A brandy? 0
Ne, radije pivo. N-,--r-f-rab-y-- -e--. N__ p_________ a b____ N-, p-e-e-a-l- a b-e-. ---------------------- No, preferably a beer. 0
Putujete li mnogo? D- -o- t-a--- a-l-t? D_ y__ t_____ a l___ D- y-u t-a-e- a l-t- -------------------- Do you travel a lot? 0
Da, većinom su to poslovna putovanja. Y--,--o-t-y on -u---ess t-ip-. Y___ m_____ o_ b_______ t_____ Y-s- m-s-l- o- b-s-n-s- t-i-s- ------------------------------ Yes, mostly on business trips. 0
Ali sada smo ovdje na godišnjem odmoru. Bu-------e’r- -n-h-lid-y. B__ n__ w____ o_ h_______ B-t n-w w-’-e o- h-l-d-y- ------------------------- But now we’re on holiday. 0
Kakva vrućina! I--s--o h-t! I___ s_ h___ I-’- s- h-t- ------------ It’s so hot! 0
Da, danas je stvarno vruće. Yes,-t-da--it’s--eal-y---t. Y___ t____ i___ r_____ h___ Y-s- t-d-y i-’- r-a-l- h-t- --------------------------- Yes, today it’s really hot. 0
Hajdemo na balkon. L-t-s--- t---h- --lc-n-. L____ g_ t_ t__ b_______ L-t-s g- t- t-e b-l-o-y- ------------------------ Let’s go to the balcony. 0
Sutra će ovdje biti zabava. T---e-- - par-- h--e ----rr-w. T______ a p____ h___ t________ T-e-e-s a p-r-y h-r- t-m-r-o-. ------------------------------ There’s a party here tomorrow. 0
Hoćete li i Vi doći? A-- y-u-als- --m--g? A__ y__ a___ c______ A-e y-u a-s- c-m-n-? -------------------- Are you also coming? 0
Da, mi smo također pozvani. Yes,--e---------been -n-ite-. Y___ w____ a___ b___ i_______ Y-s- w-’-e a-s- b-e- i-v-t-d- ----------------------------- Yes, we’ve also been invited. 0

Jezik i pismo

Svaki jezik služi za sporazumijevanje ljudi. Dok govorimo izražavamo svoje misli i osjećaje. Pritom se ne pridržavamo uvijek pravila svog jezika. Koristimo se vlastitim govornim jezikom. U pisanom jeziku je situacija drugačija. Tu se vide sva pravila našeg jezika. Tek pismo dozvoljava jeziku da postane pravi jezik. Ono čini jezik vidljivim. Pismom se znanje predaje hiljadama godina. Stoga je pismo osnova svake visokorazvijene kulture. Prvo pismo je nastalo prije više od 5.000 godina. To je bilo klinasto pismo Sumerana. Ono je bilo urezano u glinene ploče. Takvo klinasto pismo koristilo se tri tisuće godina. Otprilike isto toliko su postojali i hijeroglifi starih Egipćana. Njima su se bavili brojni naučnici. Hijeroglifi predstavljaju relativno kompliciran sistem pisanja. Ali su izmišljeni su iz sasvim jednostavnog razloga. Tadašnji Egipat je bio ogromno carstvo s mnogo stanovnika. Svakodnevica, a prije svega privreda, morali su biti organizirani. Bilo je potrebno učinkovito upravljati porezima i obračunima. Stoga su stari Egipćani razvili svoje pisane znakove. Abecedni pismeni sisetem s druge strane potječe od Sumeraca. Svako pismo otkriva mnogo o ljudima koji ga koriste. Osim toga, svaka zemlja ima vlastita obilježja svog pisma. Na žalost, rukopis sve više nestaje. Zbog modernih tehnologija postaje gotovo suvišnim. Dakle: Nemojte samo govoriti, već nastavite i pisati!
Da li ste to znali?
Kannada jezik spada u porodicu dravidskih jezika. Oni se uglavnom govore u južnoj Indiji. Kannada nije u srodstvu s indoarijskim jezicima sjeverne Indije. Oko 40 miliona ljudi govori kannada kao maternji jezik. Priznat je kao jedan od 22 nacionalnih jezika Indije. Kannada je aglutinirajući jezik. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju afiksima. Jezik se dijeli u četiri regionalne dijalektne grupe. Prilikom govora govornici ne odaju samo odakle su. U njihovom jeziku se takođe može prepoznati kojem društvenom sloju pripadaju. Govorni i pisani kannada se jako međusobno razlikuju. I kao i mnogi drugi indijski jezici kannada ima vlastito pismo. Ono se sastoji od mješavine abecede i slogovnog pisma. Sastoji se od puno okruglih znakova što je tipično za južnoindijska pisma. A učenje ovih lijepih slova je zaista zabavno…