Knjiga fraza

bs U hotelu – dolazak   »   ha A hotel - isowa

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

U hotelu – dolazak

27 [ashirin da bakwai]

A hotel - isowa

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hausa Igra Više
Imate li slobodnu sobu? K--- ---d-k- a--ai? K___ d_ d___ a_____ K-n- d- d-k- a-w-i- ------------------- Kuna da daki akwai? 0
Rezervisao / rezervisala sam jednu sobu. N- -an-d- ----. N_ t_____ d____ N- t-n-d- d-k-. --------------- Na tanadi daki. 0
Moje ime je Miler. S--a----u-ller. S_____ M_______ S-n-n- M-e-l-r- --------------- Sunana Mueller. 0
Trebam jednokrevetnu sobu. I-a-buka--n d-k---aya I__ b______ d___ d___ I-a b-k-t-n d-k- d-y- --------------------- Ina bukatan daki daya 0
Trebam dvokrevetnu sobu. I-- bu--ta--d-ki bi-u I__ b______ d___ b___ I-a b-k-t-n d-k- b-y- --------------------- Ina bukatan daki biyu 0
Koliko košta soba za jednu noć? N-w- ne-d--i--a k--ane -ar-? N___ n_ d____ a k_____ d____ N-w- n- d-k-n a k-w-n- d-r-? ---------------------------- Nawa ne dakin a kowane dare? 0
Htio / htjela bih sobu sa kupatilom. In----- da-i-ma- -a-ka I__ s__ d___ m__ w____ I-a s-n d-k- m-i w-n-a ---------------------- Ina son daki mai wanka 0
Želim jednu sobu sa tušem. In----- d-ki m-i---awa. I__ s__ d___ m__ s_____ I-a s-n d-k- m-i s-a-a- ----------------------- Ina son daki mai shawa. 0
Mogu li vidjeti sobu? Z-- --a ----n ---i-? Z__ i__ g____ d_____ Z-n i-a g-n-n d-k-n- -------------------- Zan iya ganin dakin? 0
Ima li ovdje garaža? A-w---g-r--- a -a-? A____ g_____ a n___ A-w-i g-r-j- a n-n- ------------------- Akwai gareji a nan? 0
Ima li ovdje sef? Akwa- -a-i---a --n? A____ l_____ a n___ A-w-i l-f-y- a n-n- ------------------- Akwai lafiya a nan? 0
Ima li ovdje faks? Akwa- -a--a----? A____ f__ a n___ A-w-i f-x a n-n- ---------------- Akwai fax a nan? 0
Dobro, uzeću sobu. La----,-zan ---k--dak-n. L______ z__ d____ d_____ L-f-y-, z-n d-u-i d-k-n- ------------------------ Lafiya, zan dauki dakin. 0
Ovdje su ključevi. G----------. G_ m________ G- m-k-l-i-. ------------ Ga makullin. 0
Ovdje je moj prtljag. G- ---a-a. G_ k______ G- k-y-n-. ---------- Ga kayana. 0
U koliko sati je doručak? Wane--o--ci -e--a-in k-m-l--? W___ l_____ n_ k____ k_______ W-n- l-k-c- n- k-r-n k-m-l-o- ----------------------------- Wane lokaci ne karin kumallo? 0
U koliko sati je ručak? W--- -o--ci n- -binc-n---na? W___ l_____ n_ a______ r____ W-n- l-k-c- n- a-i-c-n r-n-? ---------------------------- Wani lokaci ne abincin rana? 0
U koliko sati je večera? W-n--l-------- --i--in dare? W___ l_____ n_ a______ d____ W-n- l-k-c- n- a-i-c-n d-r-? ---------------------------- Wani lokaci ne abincin dare? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 hausa (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Pauze su važne za uspješno učenje

Ko želi uspješnije učiti trebalo bi da češće pravi pauze! Do ovog su rezultata došla nova naučna istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje upijamo informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedanput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti pauza. Uspješno učenje takođe zavisi od biohemijskih procesa. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome. Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više pauza. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina spauza bi takođetrebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije pauze traju deset minuta. Zatim slijedi pauza od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna pauza od 30 minuta. U pauzamaa naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme pauza bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tokom pauze. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom takođe učite!
Da li ste to znali?
Litvanski spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 miliona ljudi. Oni žive u Litvaniji, Bjelorusiji i Poljskoj. Litvanski je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je Litvanija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. Litvanski koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala. A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor litvanskog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je litvanski veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoevropskom jeziku. Ko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti litvanski…