Knjiga fraza

bs U restoranu 3   »   sq Nё restorant 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [tridhjetёenjё]

Nё restorant 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski albanski Igra Više
Htio / htjela bih predjelo. D-a njё ant---s-ё. Dua njё antipastё. D-a n-ё a-t-p-s-ё- ------------------ Dua njё antipastё. 0
Htio / htjela bih salatu. Du---j------a--. Dua njё sallatё. D-a n-ё s-l-a-ё- ---------------- Dua njё sallatё. 0
Htio / htjela bih supu. Dua---- -u-ё. Dua njё supё. D-a n-ё s-p-. ------------- Dua njё supё. 0
Htio / htjela bih desert. D-a n-ё---bё-si-ё. Dua njё ёmbёlsirё. D-a n-ё ё-b-l-i-ё- ------------------ Dua njё ёmbёlsirё. 0
Htio / htjela bih sladoled sa šlagom. D-a-nj--ak-ll--- me-a--ё. Dua njё akullore me ajkё. D-a n-ё a-u-l-r- m- a-k-. ------------------------- Dua njё akullore me ajkё. 0
Htio / htjela bih voće ili sir. D-- f---a--s- ----hё. Dua fruta ose djathё. D-a f-u-a o-e d-a-h-. --------------------- Dua fruta ose djathё. 0
Htjeli / htjele bismo doručkovati. N--du-m t- h--ё---ngje-. Ne duam tё hamё mёngjes. N- d-a- t- h-m- m-n-j-s- ------------------------ Ne duam tё hamё mёngjes. 0
Htjeli / htjele bismo ručati. Ne du-m t----m- --ek-. Ne duam tё hamё drekё. N- d-a- t- h-m- d-e-ё- ---------------------- Ne duam tё hamё drekё. 0
Htjeli / htjele bismo večerati. N- ---- -ё h-----ar--. Ne duam tё hamё darkё. N- d-a- t- h-m- d-r-ё- ---------------------- Ne duam tё hamё darkё. 0
Šta biste htjeli / htjele za doručak? Ç--rё ------ё----n-j-s? Çfarё doni pёr mёngjes? Ç-a-ё d-n- p-r m-n-j-s- ----------------------- Çfarё doni pёr mёngjes? 0
Zemičke s marmeladom i medom? Si--t- tё --g-a--e --r-al--ё-dh- mj-ltё? Simite tё vogla me marmalatё dhe mjaltё? S-m-t- t- v-g-a m- m-r-a-a-ё d-e m-a-t-? ---------------------------------------- Simite tё vogla me marmalatё dhe mjaltё? 0
Tost s kobasicom i sirom? Bukë t- -----r -e--allam---- d---h-? Bukë të thekur me sallam dhe djathё? B-k- t- t-e-u- m- s-l-a- d-e d-a-h-? ------------------------------------ Bukë të thekur me sallam dhe djathё? 0
Kuhano jaje? N-ё-v-z---- zier? Njё vezё tё zier? N-ё v-z- t- z-e-? ----------------- Njё vezё tё zier? 0
Jaje na oko? N-ё--ez- -ё -k-q-- sy? Njё vezё tё skuqur sy? N-ё v-z- t- s-u-u- s-? ---------------------- Njё vezё tё skuqur sy? 0
Omlet? Njё o-ёl---? Njё omёletё? N-ё o-ё-e-ё- ------------ Njё omёletё? 0
Molim još jedan jogurt. J- ----m e--e njё ko-. Ju lutem edhe njё kos. J- l-t-m e-h- n-ё k-s- ---------------------- Ju lutem edhe njё kos. 0
Molim još soli i bibera. Ju--u--m -rip- --e piper. Ju lutem kripё dhe piper. J- l-t-m k-i-ё d-e p-p-r- ------------------------- Ju lutem kripё dhe piper. 0
Molim još jednu čašu vode. Ju-l-t-m edh---j- -o------. Ju lutem edhe njё gotё ujё. J- l-t-m e-h- n-ё g-t- u-ё- --------------------------- Ju lutem edhe njё gotё ujё. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušaoci nesvjesno obraćaju pažnju na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To takođe uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom ličnosti. Glas takođe igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, na primjer, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Ko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje utisak neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Pauze su takođe bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušaoci vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 pauza u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Da li ste to znali?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svako može odabrati koji norveški želi da uči!