Knjiga fraza

bs Sport   »   sv Sport

49 [četrdeset i devet]

Sport

Sport

49 [fyrtionio]

Sport

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski švedski Igra Više
Baviš li se sportom? U-ö-ar--u s-o--? Utövar du sport? U-ö-a- d- s-o-t- ---------------- Utövar du sport? 0
Da, moram se kretati. J-, -ag----t-----a-p--mig. Ja, jag måste röra på mig. J-, j-g m-s-e r-r- p- m-g- -------------------------- Ja, jag måste röra på mig. 0
Idem u jedno sportsko udruženje. J----r med-i e- --------ö-eni-g. Jag är med i en idrottsförening. J-g ä- m-d i e- i-r-t-s-ö-e-i-g- -------------------------------- Jag är med i en idrottsförening. 0
Mi igramo fudbal. Vi-spela-----b-l-. Vi spelar fotboll. V- s-e-a- f-t-o-l- ------------------ Vi spelar fotboll. 0
Ponekad plivamo. I--and-s-m--r---. Ibland simmar vi. I-l-n- s-m-a- v-. ----------------- Ibland simmar vi. 0
Ili vozimo bicikl. Eller--å --k----vi. Eller så cyklar vi. E-l-r s- c-k-a- v-. ------------------- Eller så cyklar vi. 0
U našem gradu ima fudbalski stadion. I------tad ----s--n f-tbol----adi--. I vår stad finns en fotbollsstadion. I v-r s-a- f-n-s e- f-t-o-l-s-a-i-n- ------------------------------------ I vår stad finns en fotbollsstadion. 0
Ima također i bazen sa saunom. Det--i-n--ä-en simhall------a--u. Det finns även simhall med bastu. D-t f-n-s ä-e- s-m-a-l m-d b-s-u- --------------------------------- Det finns även simhall med bastu. 0
I ima teren za golf. Och --t -i--- en -ol-b-na. Och det finns en golfbana. O-h d-t f-n-s e- g-l-b-n-. -------------------------- Och det finns en golfbana. 0
Šta ima na televiziji? V-- b-ir --t-på T-? Vad blir det på TV? V-d b-i- d-t p- T-? ------------------- Vad blir det på TV? 0
Upravo traje fudbalska utakmica. J-s- n--är--et-en-fotbo-ls---ch. Just nu är det en fotbollsmatch. J-s- n- ä- d-t e- f-t-o-l-m-t-h- -------------------------------- Just nu är det en fotbollsmatch. 0
Njemački tim igra protiv engleskog. D-t-t---a-l--e--s-ela- mo- -et en-e-sk-. Det tyska laget spelar mot det engelska. D-t t-s-a l-g-t s-e-a- m-t d-t e-g-l-k-. ---------------------------------------- Det tyska laget spelar mot det engelska. 0
Ko će pobijediti? Vem -i---r? Vem vinner? V-m v-n-e-? ----------- Vem vinner? 0
Nemam pojma. Jag --r--n-e--an---. Jag har ingen aning. J-g h-r i-g-n a-i-g- -------------------- Jag har ingen aning. 0
Trenutno je neriješeno. J--- n- s-å- de--o---j-r-. Just nu står det oavgjort. J-s- n- s-å- d-t o-v-j-r-. -------------------------- Just nu står det oavgjort. 0
Sudija je iz Belgije. D-maren-kom--- -rå---elg---. Domaren kommer från Belgien. D-m-r-n k-m-e- f-å- B-l-i-n- ---------------------------- Domaren kommer från Belgien. 0
Sada se izvodi jedanaesterac. N- -l-- det--tra-f-p-r-. Nu blir det straffspark. N- b-i- d-t s-r-f-s-a-k- ------------------------ Nu blir det straffspark. 0
Gol! Jedan prema nula! Må-! --t-n---! Mål! Ett noll! M-l- E-t n-l-! -------------- Mål! Ett noll! 0

Preživljavaju samo snažne riječi!

Rijetko korištene riječi se češće mijenjaju od često korištenih. To može biti zbog zakona evolucije. Učestali geni se rjeđe mijenjaju kroz vrijeme. Njihov oblik je stabilniji. Isto vrijedi i i za riječi! U jednoj studiji su ispitivani engleski glagoli. Pritom se usporedio današnji oblik glagola sa starim. U engleskom jeziku je deset najučestalijih glagola nepravilno. Većina ostalih glagola je pravilna. U srednjem vijeku je većina glagola još uvijek bila nepravilna. Rijetki nepravilni glagoli su postali pravilni. Engleski jezik će za 300 godina jedva imati nepravilne glagole. Druge studije pokazuju da se jezici selektiraju poput gena. Istraživači su uporedili učestale riječi iz različitih jezika. Pritom su izabrali slične i istoznačne riječi. Primjer takvih riječi su: water, Wasser, vatten . Te riječi imaju isti korijen, pa su stoga slične. Pošto su to važne riječi, koriste se često u svakom jeziku. Na taj način su mogle zadržati svoj oblik i sličnost do dan-danas. Manje važne riječi se mijenjaju puno brže. Odnosno, zamjenjuju ih druge riječi. Tako se razlikuju rijetke riječi u različitim jezicima. Još nije savim jasno zašto se rijetko korištene riječi mijenjaju. Moguće je da se često pogrešno koriste ili izgovaraju. To je zbog toga jer ih govornici nisu dobro poznavali. No može biti i zbog toga što važne riječi uvijek moraju ostati iste. Jer ih je samo na taj način uvijek moguće ispravno razumjeti. A riječi su tu da ih se razumije...
Da li ste to znali?
Ukrajinski spada u istočnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s ruskim i bjeloruskim. Više od 40 miliona ljudi govori ukrajinski. Poslije ruskog i poljskog, to je slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Ukrajinski se razvio krajem 18. vijeka iz narodnog jezika. Tada je nastao poseban književni jezik a time i posebna književnost. Danas ima puno ukrajinskih dijalekata koji se dijele u tri glavne grupe. Jezički fond, struktura rečenice i izgovor veoma liče drugim slavenskim jezicima. To je zbog toga što su se slavenski jezici relativno kasno međusobno počeli razvijati nezavisno jedan od drugog. Zbog geografskog položaja Ukrajina ima puno poljskih i ruskih utjecaja. Gramatika poznaje sedam padeža. S ukrajinskim pridjevima mogu se dobro objasniti odnosi prema osobama ili stvarima. U zavisnosti od odabranog oblika govornik može da pokaže svoj emocionalni stav. Još jedna karakteristika ukrajinskog je izuzetna melodičnost. Ko voli jezike koji zvuče kao muzika, treba da uči ukrajinski!