Knjiga fraza

bs Sport   »   sv Sport

49 [četrdeset i devet]

Sport

Sport

49 [fyrtionio]

Sport

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski švedski Igra Više
Baviš li se sportom? Ut-var-du sport? U_____ d_ s_____ U-ö-a- d- s-o-t- ---------------- Utövar du sport? 0
Da, moram se kretati. J----a--m--t- --ra på---g. J__ j__ m____ r___ p_ m___ J-, j-g m-s-e r-r- p- m-g- -------------------------- Ja, jag måste röra på mig. 0
Idem u jedno sportsko udruženje. Ja- -r m-d i--n-----t--f--en---. J__ ä_ m__ i e_ i_______________ J-g ä- m-d i e- i-r-t-s-ö-e-i-g- -------------------------------- Jag är med i en idrottsförening. 0
Mi igramo fudbal. V- s--l---f--b-l-. V_ s_____ f_______ V- s-e-a- f-t-o-l- ------------------ Vi spelar fotboll. 0
Ponekad plivamo. Ib-a-- s-m-ar---. I_____ s_____ v__ I-l-n- s-m-a- v-. ----------------- Ibland simmar vi. 0
Ili vozimo bicikl. Eller--å cy--a--v-. E____ s_ c_____ v__ E-l-r s- c-k-a- v-. ------------------- Eller så cyklar vi. 0
U našem gradu ima fudbalski stadion. I vå- s----fin-s e--f---o-ls-t-di-n. I v__ s___ f____ e_ f_______________ I v-r s-a- f-n-s e- f-t-o-l-s-a-i-n- ------------------------------------ I vår stad finns en fotbollsstadion. 0
Ima također i bazen sa saunom. D---f-n----ven ----all --- -a-t-. D__ f____ ä___ s______ m__ b_____ D-t f-n-s ä-e- s-m-a-l m-d b-s-u- --------------------------------- Det finns även simhall med bastu. 0
I ima teren za golf. O-- --t--inns en -o---an-. O__ d__ f____ e_ g________ O-h d-t f-n-s e- g-l-b-n-. -------------------------- Och det finns en golfbana. 0
Šta ima na televiziji? V-d ---r -et -- TV? V__ b___ d__ p_ T__ V-d b-i- d-t p- T-? ------------------- Vad blir det på TV? 0
Upravo traje fudbalska utakmica. Just--- -r --t -n -ot---l--a-ch. J___ n_ ä_ d__ e_ f_____________ J-s- n- ä- d-t e- f-t-o-l-m-t-h- -------------------------------- Just nu är det en fotbollsmatch. 0
Njemački tim igra protiv engleskog. Det t--ka---ge- spel-- mo--d-t--n--ls--. D__ t____ l____ s_____ m__ d__ e________ D-t t-s-a l-g-t s-e-a- m-t d-t e-g-l-k-. ---------------------------------------- Det tyska laget spelar mot det engelska. 0
Ko će pobijediti? V-- vi-n--? V__ v______ V-m v-n-e-? ----------- Vem vinner? 0
Nemam pojma. Ja--ha- i-g-n -n--g. J__ h__ i____ a_____ J-g h-r i-g-n a-i-g- -------------------- Jag har ingen aning. 0
Trenutno je neriješeno. J--t nu--tår det ---gj---. J___ n_ s___ d__ o________ J-s- n- s-å- d-t o-v-j-r-. -------------------------- Just nu står det oavgjort. 0
Sudija je iz Belgije. D------ k--m----r-- -e-g-e-. D______ k_____ f___ B_______ D-m-r-n k-m-e- f-å- B-l-i-n- ---------------------------- Domaren kommer från Belgien. 0
Sada se izvodi jedanaesterac. N--blir --- st-aff-par-. N_ b___ d__ s___________ N- b-i- d-t s-r-f-s-a-k- ------------------------ Nu blir det straffspark. 0
Gol! Jedan prema nula! M--!--tt nol-! M___ E__ n____ M-l- E-t n-l-! -------------- Mål! Ett noll! 0

Preživljavaju samo snažne riječi!

Rijetko korištene riječi se češće mijenjaju od često korištenih. To može biti zbog zakona evolucije. Učestali geni se rjeđe mijenjaju kroz vrijeme. Njihov oblik je stabilniji. Isto vrijedi i i za riječi! U jednoj studiji su ispitivani engleski glagoli. Pritom se usporedio današnji oblik glagola sa starim. U engleskom jeziku je deset najučestalijih glagola nepravilno. Većina ostalih glagola je pravilna. U srednjem vijeku je većina glagola još uvijek bila nepravilna. Rijetki nepravilni glagoli su postali pravilni. Engleski jezik će za 300 godina jedva imati nepravilne glagole. Druge studije pokazuju da se jezici selektiraju poput gena. Istraživači su uporedili učestale riječi iz različitih jezika. Pritom su izabrali slične i istoznačne riječi. Primjer takvih riječi su: water, Wasser, vatten . Te riječi imaju isti korijen, pa su stoga slične. Pošto su to važne riječi, koriste se često u svakom jeziku. Na taj način su mogle zadržati svoj oblik i sličnost do dan-danas. Manje važne riječi se mijenjaju puno brže. Odnosno, zamjenjuju ih druge riječi. Tako se razlikuju rijetke riječi u različitim jezicima. Još nije savim jasno zašto se rijetko korištene riječi mijenjaju. Moguće je da se često pogrešno koriste ili izgovaraju. To je zbog toga jer ih govornici nisu dobro poznavali. No može biti i zbog toga što važne riječi uvijek moraju ostati iste. Jer ih je samo na taj način uvijek moguće ispravno razumjeti. A riječi su tu da ih se razumije...
Da li ste to znali?
Ukrajinski spada u istočnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s ruskim i bjeloruskim. Više od 40 miliona ljudi govori ukrajinski. Poslije ruskog i poljskog, to je slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Ukrajinski se razvio krajem 18. vijeka iz narodnog jezika. Tada je nastao poseban književni jezik a time i posebna književnost. Danas ima puno ukrajinskih dijalekata koji se dijele u tri glavne grupe. Jezički fond, struktura rečenice i izgovor veoma liče drugim slavenskim jezicima. To je zbog toga što su se slavenski jezici relativno kasno međusobno počeli razvijati nezavisno jedan od drugog. Zbog geografskog položaja Ukrajina ima puno poljskih i ruskih utjecaja. Gramatika poznaje sedam padeža. S ukrajinskim pridjevima mogu se dobro objasniti odnosi prema osobama ili stvarima. U zavisnosti od odabranog oblika govornik može da pokaže svoj emocionalni stav. Još jedna karakteristika ukrajinskog je izuzetna melodičnost. Ko voli jezike koji zvuče kao muzika, treba da uči ukrajinski!