Knjiga fraza

bs Dijelovi tijela   »   uz tananing qismlari

58 [pedeset i osam]

Dijelovi tijela

Dijelovi tijela

58 [ellik sakkiz]

tananing qismlari

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski uzbečki Igra Više
Ja crtam muškarca. Men -d-m-i--hiz-ma-. M__ o_____ c________ M-n o-a-n- c-i-a-a-. -------------------- Men odamni chizaman. 0
Prvo glavu. Avva--b-s-. A____ b____ A-v-l b-s-. ----------- Avval bosh. 0
Muškarac nosi šešir. E---- sh---p- k-y-an. E____ s______ k______ E-k-k s-l-a-a k-y-a-. --------------------- Erkak shlyapa kiygan. 0
Kosa se ne vidi. S--------------or---l-a--iz. S__ s________ k___ o________ S-z s-c-l-r-i k-r- o-m-y-i-. ---------------------------- Siz sochlarni kora olmaysiz. 0
Uši se također ne vide. Q---ql-------- ko-m-y---. Q_________ h__ k_________ Q-l-q-a-n- h-m k-r-a-s-z- ------------------------- Quloqlarni ham kormaysiz. 0
Leđa se također ne vide. Orqa -o----i-h-m -o----si-. O___ t______ h__ k_________ O-q- t-m-n-i h-m k-r-a-s-z- --------------------------- Orqa tomonni ham kormaysiz. 0
Ja crtam oči i usta. M-n ---la- va-og-zl-r----hizama-. M__ k_____ v_ o________ c________ M-n k-z-a- v- o-i-l-r-i c-i-a-a-. --------------------------------- Men kozlar va ogizlarni chizaman. 0
Muškarac pleše i smije se. Er--k raqs-a tus-ad---a-kul-d-. E____ r_____ t______ v_ k______ E-k-k r-q-g- t-s-a-i v- k-l-d-. ------------------------------- Erkak raqsga tushadi va kuladi. 0
Muškarac ima dug nos. Erk-k--ng --r---u--n. E________ b____ u____ E-k-k-i-g b-r-i u-u-. --------------------- Erkakning burni uzun. 0
On nosi štap u rukama. U-qo-ida tay---kota-ad-. U q_____ t____ k________ U q-l-d- t-y-q k-t-r-d-. ------------------------ U qolida tayoq kotaradi. 0
On također nosi šal oko vrata. U h-- -o--niga--o--o------ga-. U h__ b_______ r_____ o_______ U h-m b-‘-n-g- r-‘-o- o-r-g-n- ------------------------------ U ham bo‘yniga ro‘mol o‘ragan. 0
Zima je i hladno je. H-zi----s-, --vu-. H____ q____ s_____ H-z-r q-s-, s-v-q- ------------------ Hozir qish, sovuq. 0
Ruke su snažne. Q--l-- ----li. Q_____ k______ Q-l-a- k-c-l-. -------------- Qollar kuchli. 0
Noge su također snažne. O-oq--r--ha- --ch--. O_______ h__ k______ O-o-l-r- h-m k-c-l-. -------------------- Oyoqlari ham kuchli. 0
Muškarac je od snijega. O-am qo-d---yara-il-a-. O___ q_____ y__________ O-a- q-r-a- y-r-t-l-a-. ----------------------- Odam qordan yaratilgan. 0
On ne nosi hlače i kaput. U-sh-- -a pal-o k-y--ydi. U s___ v_ p____ k________ U s-i- v- p-l-o k-y-a-d-. ------------------------- U shim va palto kiymaydi. 0
Ali muškarac se ne smrzava. Amm- o--------q-em--. A___ o___ s____ e____ A-m- o-a- s-v-q e-a-. --------------------- Ammo odam sovuq emas. 0
On je snjegović. U-qor -dam. U q__ o____ U q-r o-a-. ----------- U qor odam. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 uzbečki (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Jezik naših predaka

Moderne jezike mogu analizirati lingvisti. Pritom koriste različite metode. Međutim, kako su govorili ljudi prije više hiljada godina? Puno je teže odgovoriti na to pitanje. Naučnici se svejedno time bave godinama. Žele istražiti kako se prije govorilo. Pritom pokušavaju rekonstruirati stare jezičke oblike. Američki naučnici su upravo došli do zanimljivog otkrića. Analizirali su preko 2.000 jezika. Pritom su posebno ispitivali rečenično ustrojstvo. Rezultati njihovog istraživanja bili su jako zanimljivi. Gotovo polovina jezika je imala S-O-G red riječi u rečenici. To znači da je vrijedio princip subjekt-objekt-glagol. Više od 700 jezika slijedi S-G-O model. I oko 160 jezika funkcionira po sistemu G-S-O. G-O-S model se koristi u oko 40 jezika. 120 jezika imaju mješovite oblike. S druge strane O-G-S i O-S-G su znantno rjeđi sistemi. Dakle, većina ispitanih jezika koristi S-O-G princip. Tu, na primjer, spadaju perzijski, japanski i turski jezik. Većina živih jezika slijedi S-G-O model. Danas u indoevropskoj porodici jezika prevladava to rečenično ustrojstvo. Istraživači smatraju da se prije govorilo po S-O-G modelu. Na tom su se sistemu temeljili svi jezici. Međutim, tada su se jezici razgranali. Još uvijek se ne zna kako se to desilo. Promjena rečeničnog ustrojstva je morala imati neki razlog. Jer u evoluciji prevlada samo ono što ima prednosti...