Zbirka izraza

hr Obitelj   »   bg Семейство

2 [dva]

Obitelj

Obitelj

2 [две]

2 [dve]

Семейство

[Semeystvo]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
djed д--о д___ д-д- ---- дядо 0
dyado d____ d-a-o ----- dyado
baka б-ба б___ б-б- ---- баба 0
b--a b___ b-b- ---- baba
on i ona т---- тя т__ и т_ т-й и т- -------- той и тя 0
t---- tya t__ i t__ t-y i t-a --------- toy i tya
otac б-ща б___ б-щ- ---- баща 0
ba-hcha b______ b-s-c-a ------- bashcha
majka ма-ка м____ м-й-а ----- майка 0
m-yka m____ m-y-a ----- mayka
on i ona т-- - -я т__ и т_ т-й и т- -------- той и тя 0
t-y----ya t__ i t__ t-y i t-a --------- toy i tya
sin с-н с__ с-н --- син 0
s-n s__ s-n --- sin
kćerka дъ--ря д_____ д-щ-р- ------ дъщеря 0
d-s--h-r-a d_________ d-s-c-e-y- ---------- dyshcherya
on i ona той-и тя т__ и т_ т-й и т- -------- той и тя 0
t-y-- tya t__ i t__ t-y i t-a --------- toy i tya
brat б--т б___ б-а- ---- брат 0
br-t b___ b-a- ---- brat
sestra с---ра с_____ с-с-р- ------ сестра 0
s-stra s_____ s-s-r- ------ sestra
on i ona то----тя т__ и т_ т-й и т- -------- той и тя 0
to- i-tya t__ i t__ t-y i t-a --------- toy i tya
ujak, stric вуй-о------о в____ / ч___ в-й-о / ч-ч- ------------ вуйчо / чичо 0
vuyc---/-chicho v_____ / c_____ v-y-h- / c-i-h- --------------- vuycho / chicho
tetka леля---вуйна л___ / в____ л-л- / в-й-а ------------ леля / вуйна 0
le--- / --y-a l____ / v____ l-l-a / v-y-a ------------- lelya / vuyna
on i ona той и тя т__ и т_ т-й и т- -------- той и тя 0
to--i t-a t__ i t__ t-y i t-a --------- toy i tya
Mi smo obitelj. Ни--сме-с---й-тво. Н__ с__ с_________ Н-е с-е с-м-й-т-о- ------------------ Ние сме семейство. 0
N-e---e s-------o. N__ s__ s_________ N-e s-e s-m-y-t-o- ------------------ Nie sme semeystvo.
Obitelj nije mala. Сем-------- н--не --малк-. С__________ н_ н_ е м_____ С-м-й-т-о-о н- н- е м-л-о- -------------------------- Семейството ни не е малко. 0
Se-eys--o-- n- n---e ma-k-. S__________ n_ n_ y_ m_____ S-m-y-t-o-o n- n- y- m-l-o- --------------------------- Semeystvoto ni ne ye malko.
Obitelj je velika. Се-----в-то -и е-г--ям-. С__________ н_ е г______ С-м-й-т-о-о н- е г-л-м-. ------------------------ Семейството ни е голямо. 0
Sem----v-t--n-----go-ya-o. S__________ n_ y_ g_______ S-m-y-t-o-o n- y- g-l-a-o- -------------------------- Semeystvoto ni ye golyamo.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Video nije pronađen!

Govorimo li svi ‘afrički’?

Nismo svi bili u Africi. Moguće je, doduše, da je svaki jezik već jednom bio tamo! Barem mnogi znanstvenici vjeruju u to. Prema njihovom mišljenju, svi jezici potiču iz Afrike. Odande su se jezici proširili na ostatak svijeta. Ukupno postoji preko 6.000 različitih jezika. Međutim, svi oni imaju zajedničke korijene u Africi. Istraživači su usporedili foneme različitih jezika. Fonemi su najmanja razlikovna jedinica u jeziku. Ako se fonem mijenja, mijenja se i značenje riječi. To se može objasniti primjerom iz engleskog jezika. U engleskom jeziku riječi dip i tip opisuju dvije različite stvari. Tako su u engleskom jeziku /d/ i /t/ dva različita fonema. Ta glasovna raznolikost je najviše prisutna u afričkim jezicima. Što se više udaljujemo od Afrike, ona se dramatično smanjuje. A točno tu istraživači vide dokaz svoje teorije. Stanovništvo koje se širi, postaje sličnije. Genetska raznolikost se smanjuje na njihovim vanjskim rubovima. To je zbog toga što se broj “naseljenika” također smanjuje. Što manje gena migrira, populacija je sličnija. Mogućnosti kombinacija gena se također smanjuju. Zbog toga pripadnici iseljenog stanovništva sliče jedan drugom. Znanstvenici to nazivaju efektom osnivača. Kad su ljudi napustili Afriku, sa sobom su ponijeli i svoj jezik. Međutim, manji broj naseljenika je sa sobom donio i manj broj fonema. Na taj način su pojedinačni jezici vremenom postajali sve sličniji. Čini se da je dokazano da Homo sapiens potječe iz Afrike. Jedva čekamo da vidimo vrijedi li isto i za njegov jezik...
Dali si znao?
Arapski jezik spada u najvažnije jezike na svijetu. Više od 300 milijuna ljudi u preko 20 zemalja govori arapski. Ovaj afroazijski jezik je nastao prije više tisuća godina. Prvo se govorio na Arapskom poluotoku, a onda se snažno proširio. Govorni arapski jako se razlikuje od književnog arapskog jezika. Također ima puno različitih arapskih narječja. Govornici iz različitih regija često se međusobno uopće ne razumiju. Klasični književni arapski jezik danas se skoro nikako ne govori. Pojavljuje se prije svega u pisanom obliku. Interes za arapskim jezikom je posljednjih godina jako porastao. Mnogim ljudima je posebno fascinantno arapsko pismo. Piše se zdesna nalijevo. Tko želi učiti arapski, morao bi se pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, zatim gramatika a tek onda pismo. Tko se toga pridržava, bit će mu sigurno mnogo zabavno pri učenju.