Zbirka izraza

hr Brojati   »   bg Числата

7 [sedam]

Brojati

Brojati

7 [седем]

7 [sedem]

Числата

Chislata

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Ja brojim: А- --о-: А_ б____ А- б-о-: -------- Аз броя: 0
A--b-oy-: A_ b_____ A- b-o-a- --------- Az broya:
jedan, dva, tri е-но- дв-,--ри е____ д___ т__ е-н-, д-е- т-и -------------- едно, две, три 0
e-n-- dve,-t-i e____ d___ t__ e-n-, d-e- t-i -------------- edno, dve, tri
Brojim do tri. Аз бро- -о-т--. А_ б___ д_ т___ А- б-о- д- т-и- --------------- Аз броя до три. 0
A- -roya-do-tr-. A_ b____ d_ t___ A- b-o-a d- t-i- ---------------- Az broya do tri.
Ja brojim dalje: А--п---------м--а ---я: А_ п__________ д_ б____ А- п-о-ъ-ж-в-м д- б-о-: ----------------------- Аз продължавам да броя: 0
Az-pr-d-lz-a--m da b---a: A_ p___________ d_ b_____ A- p-o-y-z-a-a- d- b-o-a- ------------------------- Az prodylzhavam da broya:
četiri, pet, šest, четир-- пе-,--е--, ч______ п___ ш____ ч-т-р-, п-т- ш-с-, ------------------ четири, пет, шест, 0
c-et--i,-p-t- s--st, c_______ p___ s_____ c-e-i-i- p-t- s-e-t- -------------------- chetiri, pet, shest,
sedam, osam, devet с-д--,-о-ем--д-в-т с_____ о____ д____ с-д-м- о-е-, д-в-т ------------------ седем, осем, девет 0
se--m,----m---evet s_____ o____ d____ s-d-m- o-e-, d-v-t ------------------ sedem, osem, devet
Brojim. Аз-б---. А_ б____ А- б-о-. -------- Аз броя. 0
Az--r-ya. A_ b_____ A- b-o-a- --------- Az broya.
Brojiš. Ти ----ш. Т_ б_____ Т- б-о-ш- --------- Ти броиш. 0
T- br-i--. T_ b______ T- b-o-s-. ---------- Ti broish.
Broji. Т-- бро-. Т__ б____ Т-й б-о-. --------- Той брои. 0
To- --o-. T__ b____ T-y b-o-. --------- Toy broi.
Jedan. Prvi. Е-н-. -ърв-. Е____ П_____ Е-н-. П-р-и- ------------ Едно. Първи. 0
Edno- -y--i. E____ P_____ E-n-. P-r-i- ------------ Edno. Pyrvi.
Dva. Drugi. Две. В-о-и. Д___ В_____ Д-е- В-о-и- ----------- Две. Втори. 0
D-e. ----i. D___ V_____ D-e- V-o-i- ----------- Dve. Vtori.
Tri. Treći. Тр-.-Тр-т-. Т___ Т_____ Т-и- Т-е-и- ----------- Три. Трети. 0
Tri---reti. T___ T_____ T-i- T-e-i- ----------- Tri. Treti.
Četiri. Četvrti. Че--р-- -------и. Ч______ Ч________ Ч-т-р-. Ч-т-ъ-т-. ----------------- Четири. Четвърти. 0
Ch----i.-Ch-------. C_______ C_________ C-e-i-i- C-e-v-r-i- ------------------- Chetiri. Chetvyrti.
Pet. Peti. Пе-.----и. П___ П____ П-т- П-т-. ---------- Пет. Пети. 0
P--.-Peti. P___ P____ P-t- P-t-. ---------- Pet. Peti.
Šest. Šesti. Ше--- Ш----. Ш____ Ш_____ Ш-с-. Ш-с-и- ------------ Шест. Шести. 0
S-est- S-es-i. S_____ S______ S-e-t- S-e-t-. -------------- Shest. Shesti.
Sedam. Sedmi. Се--м. --дм-. С_____ С_____ С-д-м- С-д-и- ------------- Седем. Седми. 0
Sed-m- --dm-. S_____ S_____ S-d-m- S-d-i- ------------- Sedem. Sedmi.
Osam. Osmi. О--м- Ос-и. О____ О____ О-е-. О-м-. ----------- Осем. Осми. 0
O-em.---m-. O____ O____ O-e-. O-m-. ----------- Osem. Osmi.
Devet. Deveti. Д-ве-.-Д-вет-. Д_____ Д______ Д-в-т- Д-в-т-. -------------- Девет. Девети. 0
D---t. D-ve-i. D_____ D______ D-v-t- D-v-t-. -------------- Devet. Deveti.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Video nije pronađen!

Mišljenje i jezik

Naše mišljenje ovisi o našem jeziku. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati usprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Također lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Također postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli također oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Što je uzrok, što je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju znanstvenike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Dali si znao?
Danski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Tko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različita narječja. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih narječja. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...