Zbirka izraza

hr Brojati   »   kk Сандар

7 [sedam]

Brojati

Brojati

7 [жеті]

7 [jeti]

Сандар

Sandar

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
Ja brojim: Мен --найм--: М__ с________ М-н с-н-й-ы-: ------------- Мен санаймын: 0
M----a--y-ı-: M__ s________ M-n s-n-y-ı-: ------------- Men sanaymın:
jedan, dva, tri Бір,----, үш Б___ е___ ү_ Б-р- е-і- ү- ------------ Бір, екі, үш 0
Bir- ------ş B___ e___ ü_ B-r- e-i- ü- ------------ Bir, eki, üş
Brojim do tri. Ме--ү--- дей----а-ай-ын. М__ ү___ д____ с________ М-н ү-к- д-й-н с-н-й-ы-. ------------------------ Мен үшке дейін санаймын. 0
M-n üşke d--i- s-na-mı-. M__ ü___ d____ s________ M-n ü-k- d-y-n s-n-y-ı-. ------------------------ Men üşke deyin sanaymın.
Ja brojim dalje: Ме- ----қ-р-й -----м--: М__ ә__ қ____ с________ М-н ә-і қ-р-й с-н-й-ы-: ----------------------- Мен әрі қарай санаймын: 0
Me- -r- -a-a- san----n: M__ ä__ q____ s________ M-n ä-i q-r-y s-n-y-ı-: ----------------------- Men äri qaray sanaymın:
četiri, pet, šest, т-р-,-бе---а---, т____ б___ а____ т-р-, б-с- а-т-, ---------------- төрт, бес, алты, 0
t-rt,-b-s--al--, t____ b___ a____ t-r-, b-s- a-t-, ---------------- tört, bes, altı,
sedam, osam, devet ж-т-- -ег-з--т-ғ-з ж____ с_____ т____ ж-т-, с-г-з- т-ғ-з ------------------ жеті, сегіз, тоғыз 0
j--i, seg--, t---z j____ s_____ t____ j-t-, s-g-z- t-ğ-z ------------------ jeti, segiz, toğız
Brojim. Мен-са-ай--н. М__ с________ М-н с-н-й-ы-. ------------- Мен санаймын. 0
M-n s-n-ym--. M__ s________ M-n s-n-y-ı-. ------------- Men sanaymın.
Brojiš. С-н-с---йсың. С__ с________ С-н с-н-й-ы-. ------------- Сен санайсың. 0
S----anay-ı-. S__ s________ S-n s-n-y-ı-. ------------- Sen sanaysıñ.
Broji. О- --на---. О_ с_______ О- с-н-й-ы- ----------- Ол санайды. 0
Ol-s-n-yd-. O_ s_______ O- s-n-y-ı- ----------- Ol sanaydı.
Jedan. Prvi. Б-р. -ір----. Б___ Б_______ Б-р- Б-р-н-і- ------------- Бір. Бірінші. 0
Bir. B---nş-. B___ B_______ B-r- B-r-n-i- ------------- Bir. Birinşi.
Dva. Drugi. Е--- -к--ші. Е___ Е______ Е-і- Е-і-ш-. ------------ Екі. Екінші. 0
Ek-.---in-i. E___ E______ E-i- E-i-ş-. ------------ Eki. Ekinşi.
Tri. Treći. Ү-- Үші-ші. Ү__ Ү______ Ү-. Ү-і-ш-. ----------- Үш. Үшінші. 0
Üş. ----şi. Ü__ Ü______ Ü-. Ü-i-ş-. ----------- Üş. Üşinşi.
Četiri. Četvrti. Тө------р-ін--. Т____ Т________ Т-р-. Т-р-і-ш-. --------------- Төрт. Төртінші. 0
T--t- Törtin--. T____ T________ T-r-. T-r-i-ş-. --------------- Tört. Törtinşi.
Pet. Peti. Б--.-Бе-інш-. Б___ Б_______ Б-с- Б-с-н-і- ------------- Бес. Бесінші. 0
B-s. -----şi. B___ B_______ B-s- B-s-n-i- ------------- Bes. Besinşi.
Šest. Šesti. А---.-А---н--. А____ А_______ А-т-. А-т-н-ы- -------------- Алты. Алтыншы. 0
Al-ı- Al-ı--ı. A____ A_______ A-t-. A-t-n-ı- -------------- Altı. Altınşı.
Sedam. Sedmi. Же-і. Жет--ш-. Ж____ Ж_______ Ж-т-. Ж-т-н-і- -------------- Жеті. Жетінші. 0
J-ti. Jet---i. J____ J_______ J-t-. J-t-n-i- -------------- Jeti. Jetinşi.
Osam. Osmi. С-г--. Се-і---ш-. С_____ С_________ С-г-з- С-г-з-н-і- ----------------- Сегіз. Сегізінші. 0
S---z. Seg--inş-. S_____ S_________ S-g-z- S-g-z-n-i- ----------------- Segiz. Segizinşi.
Devet. Deveti. То-ы-.-Тоғы-ы-ш-. Т_____ Т_________ Т-ғ-з- Т-ғ-з-н-ы- ----------------- Тоғыз. Тоғызыншы. 0
Toğı----oğ------. T_____ T_________ T-ğ-z- T-ğ-z-n-ı- ----------------- Toğız. Toğızınşı.

Mišljenje i jezik

Naše mišljenje ovisi o našem jeziku. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati usprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Također lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Također postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli također oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Što je uzrok, što je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju znanstvenike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Dali si znao?
Danski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Tko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različita narječja. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih narječja. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...