Zbirka izraza

hr Brojati   »   ti ቁጽርታት

7 [sedam]

Brojati

Brojati

7 [ሸውዓተ]

7 [shewi‘ate]

ቁጽርታት

k’uts’iritati

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
Ja brojim: ኣነ-እቖጽ-፥ ኣ_ እ____ ኣ- እ-ጽ-፥ -------- ኣነ እቖጽር፥ 0
a---i------’ir-፥ a__ i__________ a-e i-̱-o-s-i-i- ---------------- ane iḵ’ots’iri፥
jedan, dva, tri ሓ---ክል-፣-ሰለ-ተ ሓ__ ክ___ ሰ___ ሓ-፣ ክ-ተ- ሰ-ስ- ------------- ሓደ፣ ክልተ፣ ሰለስተ 0
h-a-e--kil--e፣----esi-e ḥ____ k______ s_______ h-a-e- k-l-t-፣ s-l-s-t- ----------------------- ḥade፣ kilite፣ selesite
Brojim do tri. ኣነ--ሳብ-ሰለ-- እ--ር። ኣ_ ክ__ ሰ___ እ____ ኣ- ክ-ብ ሰ-ስ- እ-ጽ-። ----------------- ኣነ ክሳብ ሰለስተ እቖጽር። 0
a---k--a---s--------iḵ-o-s----። a__ k_____ s_______ i__________ a-e k-s-b- s-l-s-t- i-̱-o-s-i-i- -------------------------------- ane kisabi selesite iḵ’ots’iri።
Ja brojim dalje: ኣ- ቀጺ--እቖጽር’የ። ኣ_ ቀ__ እ______ ኣ- ቀ-ለ እ-ጽ-’-። -------------- ኣነ ቀጺለ እቖጽር’የ። 0
ane-k’-t-’-l---ḵ’-ts’-ri-ye። a__ k________ i_____________ a-e k-e-s-ī-e i-̱-o-s-i-i-y-። ----------------------------- ane k’ets’īle iḵ’ots’iri’ye።
četiri, pet, šest, ኣ-ባዕ-------፣ --ሽተ ኣ_____ ሓ____ ሽ___ ኣ-ባ-ተ- ሓ-ሽ-፣ ሽ-ሽ- ----------------- ኣርባዕተ፣ ሓሙሽተ፣ ሽዱሽተ 0
ar-b----e----a-us---e- sh-dushite a_________ ḥ_________ s_________ a-i-a-i-e- h-a-u-h-t-፣ s-i-u-h-t- --------------------------------- ariba‘ite፣ ḥamushite፣ shidushite
sedam, osam, devet ሸ-ዓ-- ሸሞ-ተ፣---ዓተ ሸ____ ሸ____ ት___ ሸ-ዓ-፣ ሸ-ን-፣ ት-ዓ- ---------------- ሸውዓተ፣ ሸሞንተ፣ ትሽዓተ 0
she--‘-te፣ -h-mo-i-e፣ t-s-i-ate s_________ s_________ t________ s-e-i-a-e- s-e-o-i-e- t-s-i-a-e ------------------------------- shewi‘ate፣ shemonite፣ tishi‘ate
Brojim. ኣነ እ-ጽ-። ኣ_ እ____ ኣ- እ-ጽ-። -------- ኣነ እቖጽር። 0
a-e-i-̱-ots’i--። a__ i__________ a-e i-̱-o-s-i-i- ---------------- ane iḵ’ots’iri።
Brojiš. ን---ት-ጽ-። ን__ ት____ ን-ኻ ት-ጽ-። --------- ንስኻ ትቖጽር። 0
n----̱a tiḵ’o-s’i-i። n_____ t___________ n-s-h-a t-k-’-t-’-r-። --------------------- nisiẖa tiḵ’ots’iri።
Broji. ን--ይቖ--። ን_ ይ____ ን- ይ-ጽ-። -------- ንሱ ይቖጽር። 0
n--- -ik-’----i-i። n___ y___________ n-s- y-k-’-t-’-r-። ------------------ nisu yiḵ’ots’iri።
Jedan. Prvi. ሓ-- እ---ዳ-ይ። ሓ__ እ_ ቀ____ ሓ-። እ- ቀ-ማ-። ------------ ሓደ። እቲ ቀዳማይ። 0
h-ade።---ī ----amayi። ḥ____ i__ k_________ h-a-e- i-ī k-e-a-a-i- --------------------- ḥade። itī k’edamayi።
Dva. Drugi. ክልተ።--ቲ--ልኣይ ክ___ እ_ ካ___ ክ-ተ- እ- ካ-ኣ- ------------ ክልተ። እቲ ካልኣይ 0
k--ite- itī k---’-yi k______ i__ k_______ k-l-t-። i-ī k-l-’-y- -------------------- kilite። itī kali’ayi
Tri. Treći. ሰ-ስ--------ሳ-። ሰ____ እ_ ሳ____ ሰ-ስ-። እ- ሳ-ሳ-። -------------- ሰለስተ። እቲ ሳልሳይ። 0
s----i-e- -tī-s----a--። s________ i__ s________ s-l-s-t-። i-ī s-l-s-y-። ----------------------- selesite። itī salisayi።
Četiri. Četvrti. ኣ---ተ።--- -ብዓይ። ኣ_____ እ_ ራ____ ኣ-ባ-ተ- እ- ራ-ዓ-። --------------- ኣርባዕተ። እቲ ራብዓይ። 0
a-i-a‘it---it--rab--a-i። a_________ i__ r________ a-i-a-i-e- i-ī r-b-‘-y-። ------------------------ ariba‘ite። itī rabi‘ayi።
Pet. Peti. ሓሙ--- እቲ ሓ--ይ። ሓ____ እ_ ሓ____ ሓ-ሽ-። እ- ሓ-ሻ-። -------------- ሓሙሽተ። እቲ ሓምሻይ። 0
h-a-ushite----- -̣--ish-y-። ḥ_________ i__ ḥ_________ h-a-u-h-t-። i-ī h-a-i-h-y-። --------------------------- ḥamushite። itī ḥamishayi።
Šest. Šesti. ሽዱሽተ።-እቲ-ሻ-ሻ-። ሽ____ እ_ ሻ____ ሽ-ሽ-። እ- ሻ-ሻ-። -------------- ሽዱሽተ። እቲ ሻዱሻይ። 0
s---us-ite---tī -h-dus-ayi። s__________ i__ s__________ s-i-u-h-t-። i-ī s-a-u-h-y-። --------------------------- shidushite። itī shadushayi።
Sedam. Sedmi. ሸው--- -- ሻውዓ-። ሸ____ እ_ ሻ____ ሸ-ዓ-። እ- ሻ-ዓ-። -------------- ሸውዓተ። እቲ ሻውዓይ። 0
she-i---e።-itī--ha-i‘-y-። s_________ i__ s_________ s-e-i-a-e- i-ī s-a-i-a-i- ------------------------- shewi‘ate። itī shawi‘ayi።
Osam. Osmi. ሸሞንተ። -ቲ-ሻ--ይ። ሸ____ እ_ ሻ____ ሸ-ን-። እ- ሻ-ና-። -------------- ሸሞንተ። እቲ ሻምናይ። 0
shemo---e። --ī-sh--i-ay-። s_________ i__ s_________ s-e-o-i-e- i-ī s-a-i-a-i- ------------------------- shemonite። itī shaminayi።
Devet. Deveti. ት-ዓተ።-እ- -ሽዓይ። ት____ እ_ ታ____ ት-ዓ-። እ- ታ-ዓ-። -------------- ትሽዓተ። እቲ ታሽዓይ። 0
ti--i----።-i------h--a--። t_________ i__ t_________ t-s-i-a-e- i-ī t-s-i-a-i- ------------------------- tishi‘ate። itī tashi‘ayi።

Mišljenje i jezik

Naše mišljenje ovisi o našem jeziku. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati usprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Također lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Također postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli također oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Što je uzrok, što je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju znanstvenike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Dali si znao?
Danski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Tko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različita narječja. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih narječja. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...