Zbirka izraza

hr Brojati   »   uz Hisoblash

7 [sedam]

Brojati

Brojati

7 [etti]

Hisoblash

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski uzbekistanski igra Više
Ja brojim: M-n-h-----a--a-: M__ h___________ M-n h-s-b-a-m-n- ---------------- Men hisoblayman: 0
jedan, dva, tri b---i--i -ch b__ i___ u__ b-r i-k- u-h ------------ bir ikki uch 0
Brojim do tri. Men --h-ac-a h----laym--. M__ u_______ h___________ M-n u-h-a-h- h-s-b-a-m-n- ------------------------- Men uchgacha hisoblayman. 0
Ja brojim dalje: Me---is--l-s-da--avom ---ma-: M__ h__________ d____ e______ M-n h-s-b-a-h-a d-v-m e-a-a-: ----------------------------- Men hisoblashda davom etaman: 0
četiri, pet, šest, to--- -e-h, o--i, t____ b____ o____ t-r-, b-s-, o-t-, ----------------- tort, besh, olti, 0
sedam, osam, devet e-t- s--k--------z e___ s_____ t_____ e-t- s-k-i- t-q-i- ------------------ etti sakkiz toqqiz 0
Brojim. hi-obla--an h__________ h-s-b-a-m-n ----------- hisoblayman 0
Brojiš. s---hi--b--y--z s__ h__________ s-z h-s-b-a-s-z --------------- siz hisoblaysiz 0
Broji. A--d-. A_____ A-t-i- ------ Aytdi. 0
Jedan. Prvi. Bir. -ir-n-h-. B___ B________ B-r- B-r-n-h-. -------------- Bir. Birinchi. 0
Dva. Drugi. I-----I-k-nc-is-. I____ I__________ I-k-. I-k-n-h-s-. ----------------- Ikki. Ikkinchisi. 0
Tri. Treći. U-h--U----c---i. U___ U__________ U-h- U-h-n-h-s-. ---------------- Uch. Uchinchisi. 0
Četiri. Četvrti. T-r-. ---t-n--i--. T____ T___________ T-r-. T-r-i-c-i-i- ------------------ Tort. Tortinchisi. 0
Pet. Peti. Besh- -e---nchis-. B____ B___________ B-s-. B-s-i-c-i-i- ------------------ Besh. Beshinchisi. 0
Šest. Šesti. Ol----O--inchi-i. O____ O__________ O-t-. O-t-n-h-s-. ----------------- Olti. Oltinchisi. 0
Sedam. Sedmi. Ye-t---Etti---isi. Y_____ E__________ Y-t-i- E-t-n-h-s-. ------------------ Yetti. Ettinchisi. 0
Osam. Osmi. S-k--z----k-i-in-h-s-. S______ S_____________ S-k-i-. S-k-i-i-c-i-i- ---------------------- Sakkiz. Sakkizinchisi. 0
Devet. Deveti. To-q----T-q-iz---hi. T______ T___________ T-q-i-. T-q-i-i-c-i- -------------------- Toqqiz. Toqqizinchi. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 uzbekistanski (1-100)
Video nije pronađen!

Mišljenje i jezik

Naše mišljenje ovisi o našem jeziku. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati usprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Također lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Također postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli također oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Što je uzrok, što je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju znanstvenike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Dali si znao?
Danski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Tko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različita narječja. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih narječja. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...