Zbirka izraza

hr Čišćenje kuće   »   bg Почистване на къщата

18 [osamnaest]

Čišćenje kuće

Čišćenje kuće

18 [осемнайсет]

18 [osemnayset]

Почистване на къщата

Pochistvane na kyshchata

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Danas je subota. Д--с-е---б--а Д___ е с_____ Д-е- е с-б-т- ------------- Днес е събота 0
D----y--sybo-a D___ y_ s_____ D-e- y- s-b-t- -------------- Dnes ye sybota
Danas imamo vremena. Дн-с -ие-им--е вр-м-. Д___ н__ и____ в_____ Д-е- н-е и-а-е в-е-е- --------------------- Днес ние имаме време. 0
D-es ----im----vr---. D___ n__ i____ v_____ D-e- n-e i-a-e v-e-e- --------------------- Dnes nie imame vreme.
Danas čistimo stan. Д--------чи-т-- -ил-ще-о. Д___ н__ ч_____ ж________ Д-е- н-е ч-с-и- ж-л-щ-т-. ------------------------- Днес ние чистим жилището. 0
D--- n---c-ist-m--hi-i-----to. D___ n__ c______ z____________ D-e- n-e c-i-t-m z-i-i-h-h-t-. ------------------------------ Dnes nie chistim zhilishcheto.
Ja čistim kupaonicu. А---ис---б-ня--. А_ ч____ б______ А- ч-с-я б-н-т-. ---------------- Аз чистя банята. 0
A--c---tya ba---ta. A_ c______ b_______ A- c-i-t-a b-n-a-a- ------------------- Az chistya banyata.
Moj muž pere auto. М--т-мъж -ие-к-лат-. М___ м__ м__ к______ М-я- м-ж м-е к-л-т-. -------------------- Моят мъж мие колата. 0
M--a- ---h---e ---ata. M____ m___ m__ k______ M-y-t m-z- m-e k-l-t-. ---------------------- Moyat myzh mie kolata.
Djeca čiste bicikle. Д-ц--а ч-с-я- в---си-едите----о--ла--. Д_____ ч_____ в___________ / к________ Д-ц-т- ч-с-я- в-л-с-п-д-т- / к-л-л-т-. -------------------------------------- Децата чистят велосипедите / колелата. 0
De-s--a ch-stya-----o-ip--ite-- ko---a-a. D______ c_______ v___________ / k________ D-t-a-a c-i-t-a- v-l-s-p-d-t- / k-l-l-t-. ----------------------------------------- Detsata chistyat velosipedite / kolelata.
Baka zalijeva cvijeće. Б-б--пол--а--в--ята. Б___ п_____ ц_______ Б-б- п-л-в- ц-е-я-а- -------------------- Баба полива цветята. 0
B-b- p-liva --vet---a. B___ p_____ t_________ B-b- p-l-v- t-v-t-a-a- ---------------------- Baba poliva tsvetyata.
Djeca pospremaju dječju sobu. Децат- -азт--бва- -етск-та-с--я. Д_____ р_________ д_______ с____ Д-ц-т- р-з-р-б-а- д-т-к-т- с-а-. -------------------------------- Децата разтребват детската стая. 0
D-t--ta---zt-e--a- d-ts---a -t---. D______ r_________ d_______ s_____ D-t-a-a r-z-r-b-a- d-t-k-t- s-a-a- ---------------------------------- Detsata raztrebvat detskata staya.
Moj muž posprema svoj pisaći stol. М-ят -ъж-раз-р---а б---то си. М___ м__ р________ б_____ с__ М-я- м-ж р-з-р-б-а б-р-т- с-. ----------------------------- Моят мъж разтребва бюрото си. 0
Mo-at--y-- ra-trebv- byur--- s-. M____ m___ r________ b______ s__ M-y-t m-z- r-z-r-b-a b-u-o-o s-. -------------------------------- Moyat myzh raztrebva byuroto si.
Stavljam rublje u perilicu. Аз-с--га--п-ан--о-в-п-ра---та. А_ с_____ п______ в п_________ А- с-а-а- п-а-е-о в п-р-л-я-а- ------------------------------ Аз слагам прането в пералнята. 0
A- s--g-m----n--- ---e--l--ata. A_ s_____ p______ v p__________ A- s-a-a- p-a-e-o v p-r-l-y-t-. ------------------------------- Az slagam praneto v peralnyata.
Vješam rublje. Аз -р-с-и--м---ане--. А_ п________ п_______ А- п-о-т-р-м п-а-е-о- --------------------- Аз простирам прането. 0
A- p-o-t--a- p---eto. A_ p________ p_______ A- p-o-t-r-m p-a-e-o- --------------------- Az prostiram praneto.
Glačam rublje. Аз г---я-п-ан---. А_ г____ п_______ А- г-а-я п-а-е-о- ----------------- Аз гладя прането. 0
Az g-ad----raneto. A_ g_____ p_______ A- g-a-y- p-a-e-o- ------------------ Az gladya praneto.
Prozori su prljavi. П-озор-ите -- мр----. П_________ с_ м______ П-о-о-ц-т- с- м-ъ-н-. --------------------- Прозорците са мръсни. 0
Prozo--si-- sa-m-y--i. P__________ s_ m______ P-o-o-t-i-e s- m-y-n-. ---------------------- Prozortsite sa mrysni.
Pod je prljav. Под-- - --ъ-е-. П____ е м______ П-д-т е м-ъ-е-. --------------- Подът е мръсен. 0
P--yt ---m--s-n. P____ y_ m______ P-d-t y- m-y-e-. ---------------- Podyt ye mrysen.
Posuđe je prljavo. С-д-в--е са-м-ъ-ни. С_______ с_ м______ С-д-в-т- с- м-ъ-н-. ------------------- Съдовете са мръсни. 0
S-d-ve---s--m-y---. S_______ s_ m______ S-d-v-t- s- m-y-n-. ------------------- Sydovete sa mrysni.
Tko čisti prozore? Ко- чи--- проз--ци-е? К__ ч____ п__________ К-й ч-с-и п-о-о-ц-т-? --------------------- Кой чисти прозорците? 0
Ko--c----i --ozortsi--? K__ c_____ p___________ K-y c-i-t- p-o-o-t-i-e- ----------------------- Koy chisti prozortsite?
Tko usisava prašinu? Кой--исти-с--ра-о-мук---а--? К__ ч____ с п_______________ К-й ч-с-и с п-а-о-м-к-ч-а-а- ---------------------------- Кой чисти с прахосмукачката? 0
K-- --ist-----r-kh-sm---chkat-? K__ c_____ s p_________________ K-y c-i-t- s p-a-h-s-u-a-h-a-a- ------------------------------- Koy chisti s prakhosmukachkata?
Tko pere suđe? Ко--мие -ъ-о-ете? К__ м__ с________ К-й м-е с-д-в-т-? ----------------- Кой мие съдовете? 0
Ko--m-e--yd-vete? K__ m__ s________ K-y m-e s-d-v-t-? ----------------- Koy mie sydovete?

Rano učenje

Strani jezici danas dobivaju sve više na važnosti. To također vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Također mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Diljem svijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Također su sve omiljeni dječji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uvjetovano razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezične strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Također postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa znanstvenog gledišta te su sumnje neutemeljene. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!
Dali si znao?
Hindu spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. Hindu je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. Hindu se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova. Za hindu su karakteristična mnoga narječja. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 milijuna ljudi hindu je materinski jezik. Tu spada još i najmanje 150 milijuna koji vladaju jezikom hindu kao drugim jezikom. Tako hindu spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španjolskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!