Zbirka izraza

hr Čišćenje kuće   »   kk Үй тазалау

18 [osamnaest]

Čišćenje kuće

Čišćenje kuće

18 [он сегіз]

18 [on segiz]

Үй тазалау

[Üy tazalaw]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
Danas je subota. Бү-і------і. Б____ с_____ Б-г-н с-н-і- ------------ Бүгін сенбі. 0
Büg---s-nb-. B____ s_____ B-g-n s-n-i- ------------ Bügin senbi.
Danas imamo vremena. Бүг----і-ді--у-қ--ы-ыз--а-. Б____ б_____ у________ б___ Б-г-н б-з-і- у-қ-т-м-з б-р- --------------------------- Бүгін біздің уақытымыз бар. 0
B-g-n-b----ñ---q-t---z b-r. B____ b_____ w________ b___ B-g-n b-z-i- w-q-t-m-z b-r- --------------------------- Bügin bizdiñ waqıtımız bar.
Danas čistimo stan. Б-г---б-з --тер-і -аз----м--. Б____ б__ п______ т__________ Б-г-н б-з п-т-р-і т-з-л-й-ы-. ----------------------------- Бүгін біз пәтерді тазалаймыз. 0
B--in-biz-päter---t-z-laymız. B____ b__ p______ t__________ B-g-n b-z p-t-r-i t-z-l-y-ı-. ----------------------------- Bügin biz päterdi tazalaymız.
Ja čistim kupaonicu. М-- ---н--ын--ө---н--та-а----ын. М__ ж_______ б______ т__________ М-н ж-ы-а-ы- б-л-е-і т-з-л-й-ы-. -------------------------------- Мен жуынатын бөлмені тазалаймын. 0
Men jw-natı- b-l---i--az-l--m-n. M__ j_______ b______ t__________ M-n j-ı-a-ı- b-l-e-i t-z-l-y-ı-. -------------------------------- Men jwınatın bölmeni tazalaymın.
Moj muž pere auto. К-йе----м--ина-ы--уады. К______ м_______ ж_____ К-й-у-м м-ш-н-н- ж-а-ы- ----------------------- Күйеуім машинаны жуады. 0
Küye-i-----ï--nı-j-adı. K______ m_______ j_____ K-y-w-m m-ş-n-n- j-a-ı- ----------------------- Küyewim maşïnanı jwadı.
Djeca čiste bicikle. Бал--а- -ел-сипед --з--айды. Б______ в________ т_________ Б-л-л-р в-л-с-п-д т-з-л-й-ы- ---------------------------- Балалар велосипед тазалайды. 0
B-l-lar-v-l-------t--alayd-. B______ v________ t_________ B-l-l-r v-l-s-p-d t-z-l-y-ı- ---------------------------- Balalar velosïped tazalaydı.
Baka zalijeva cvijeće. Ә-- гү--ер-- с-----ды. Ә__ г_______ с________ Ә-е г-л-е-д- с-ғ-р-д-. ---------------------- Әже гүлдерді суғарады. 0
Äje-gü-d-r-i-sw-a-ad-. Ä__ g_______ s________ Ä-e g-l-e-d- s-ğ-r-d-. ---------------------- Äje gülderdi swğaradı.
Djeca pospremaju dječju sobu. Б---ла- б-ла-------ме--- ж-н--ды. Б______ б______ б_______ ж_______ Б-л-л-р б-л-л-р б-л-е-і- ж-н-й-ы- --------------------------------- Балалар балалар бөлмесін жинайды. 0
B-l-l----al--ar -ö---si---ï-ay--. B______ b______ b_______ j_______ B-l-l-r b-l-l-r b-l-e-i- j-n-y-ı- --------------------------------- Balalar balalar bölmesin jïnaydı.
Moj muž posprema svoj pisaći stol. Күй--ім -----ң----у ү-т-лі- жинай-ы. К______ ө_____ ж___ ү______ ж_______ К-й-у-м ө-і-і- ж-з- ү-т-л-н ж-н-й-ы- ------------------------------------ Күйеуім өзінің жазу үстелін жинайды. 0
Kü-ewi- öz---- jazw--st-l---j-nay-ı. K______ ö_____ j___ ü______ j_______ K-y-w-m ö-i-i- j-z- ü-t-l-n j-n-y-ı- ------------------------------------ Küyewim öziniñ jazw üstelin jïnaydı.
Stavljam rublje u perilicu. Ме- -і- машина-- --і--к-шек-ер-і с-л-м-н. М__ к__ м_______ к______________ с_______ М-н к-р м-ш-н-ғ- к-і---е-е-т-р-і с-л-м-н- ----------------------------------------- Мен кір машинаға киім-кешектерді саламын. 0
Me----r maşï--ğ---ïi--k-şe----d- s--a--n. M__ k__ m_______ k______________ s_______ M-n k-r m-ş-n-ğ- k-i---e-e-t-r-i s-l-m-n- ----------------------------------------- Men kir maşïnağa kïim-keşekterdi salamın.
Vješam rublje. М----і---аям--. М__ к__ ж______ М-н к-р ж-я-ы-. --------------- Мен кір жаямын. 0
M-n -i----y---n. M__ k__ j_______ M-n k-r j-y-m-n- ---------------- Men kir jayamın.
Glačam rublje. Мен -----т-кте--і-. М__ к__ ү__________ М-н к-р ү-і-т-й-і-. ------------------- Мен кір үтіктеймін. 0
M-n---r--tikte-mi-. M__ k__ ü__________ M-n k-r ü-i-t-y-i-. ------------------- Men kir ütikteymin.
Prozori su prljavi. Тере-е-ер кір. Т________ к___ Т-р-з-л-р к-р- -------------- Терезелер кір. 0
T-r---l---kir. T________ k___ T-r-z-l-r k-r- -------------- Terezeler kir.
Pod je prljav. Еде- --р. Е___ к___ Е-е- к-р- --------- Еден кір. 0
E-e- kir. E___ k___ E-e- k-r- --------- Eden kir.
Posuđe je prljavo. Ы-ыс--яқ---р. Ы_______ к___ Ы-ы---я- к-р- ------------- Ыдыс-аяқ кір. 0
Idı--ayaq-k-r. I________ k___ I-ı---y-q k-r- -------------- Idıs-ayaq kir.
Tko čisti prozore? Кі--т-ре---і -----? К__ т_______ ж_____ К-м т-р-з-н- ж-а-ы- ------------------- Кім терезені жуады? 0
Ki- te--z-ni-jwa-ı? K__ t_______ j_____ K-m t-r-z-n- j-a-ı- ------------------- Kim terezeni jwadı?
Tko usisava prašinu? Кім -аңс---ышп-н та----йд-? К__ ш___________ т_________ К-м ш-ң-о-ғ-ш-е- т-з-л-й-ы- --------------------------- Кім шаңсорғышпен тазалайды? 0
Kim -a-so----p-n---zal-yd-? K__ ş___________ t_________ K-m ş-ñ-o-ğ-ş-e- t-z-l-y-ı- --------------------------- Kim şañsorğışpen tazalaydı?
Tko pere suđe? К-- --ы-------? К__ ы___ ж_____ К-м ы-ы- ж-а-ы- --------------- Кім ыдыс жуады? 0
Kim-ı-----w--ı? K__ ı___ j_____ K-m ı-ı- j-a-ı- --------------- Kim ıdıs jwadı?

Rano učenje

Strani jezici danas dobivaju sve više na važnosti. To također vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Također mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Diljem svijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Također su sve omiljeni dječji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uvjetovano razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezične strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Također postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa znanstvenog gledišta te su sumnje neutemeljene. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!
Dali si znao?
Hindu spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. Hindu je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. Hindu se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova. Za hindu su karakteristična mnoga narječja. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 milijuna ljudi hindu je materinski jezik. Tu spada još i najmanje 150 milijuna koji vladaju jezikom hindu kao drugim jezikom. Tako hindu spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španjolskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!