Zbirka izraza

hr Čišćenje kuće   »   sv Städning

18 [osamnaest]

Čišćenje kuće

Čišćenje kuće

18 [arton]

Städning

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski švedski igra Više
Danas je subota. I--- -- de---ör--g. I___ ä_ d__ l______ I-a- ä- d-t l-r-a-. ------------------- Idag är det lördag. 0
Danas imamo vremena. I--- h----i -id. I___ h__ v_ t___ I-a- h-r v- t-d- ---------------- Idag har vi tid. 0
Danas čistimo stan. Idag--täd-r-vi--ä----eten. I___ s_____ v_ l__________ I-a- s-ä-a- v- l-g-n-e-e-. -------------------------- Idag städar vi lägenheten. 0
Ja čistim kupaonicu. J-- st------ad-u--e-. J__ s_____ b_________ J-g s-ä-a- b-d-u-m-t- --------------------- Jag städar badrummet. 0
Moj muž pere auto. Min m-- ------r -i-en. M__ m__ t______ b_____ M-n m-n t-ä-t-r b-l-n- ---------------------- Min man tvättar bilen. 0
Djeca čiste bicikle. Ba--en t-ät-a--cy----na. B_____ t______ c________ B-r-e- t-ä-t-r c-k-a-n-. ------------------------ Barnen tvättar cyklarna. 0
Baka zalijeva cvijeće. Farm-- -----mor va--n-r-b-o--o--a. F_____ / m_____ v______ b_________ F-r-o- / m-r-o- v-t-n-r b-o-m-r-a- ---------------------------------- Farmor / mormor vattnar blommorna. 0
Djeca pospremaju dječju sobu. Ba-n-n-s-äda-----nk-m--r--. B_____ s_____ b____________ B-r-e- s-ä-a- b-r-k-m-a-e-. --------------------------- Barnen städar barnkammaren. 0
Moj muž posprema svoj pisaći stol. M-n-m-n---äd-r si-t --r--bord. M__ m__ s_____ s___ s_________ M-n m-n s-ä-a- s-t- s-r-v-o-d- ------------------------------ Min man städar sitt skrivbord. 0
Stavljam rublje u perilicu. Jag-lä---r-tvätt-- i--vä--m--k-nen. J__ l_____ t______ i t_____________ J-g l-g-e- t-ä-t-n i t-ä-t-a-k-n-n- ----------------------------------- Jag lägger tvätten i tvättmaskinen. 0
Vješam rublje. Ja- hä--e- --p t----e-. J__ h_____ u__ t_______ J-g h-n-e- u-p t-ä-t-n- ----------------------- Jag hänger upp tvätten. 0
Glačam rublje. J-g stry-er --ät--n. J__ s______ t_______ J-g s-r-k-r t-ä-t-n- -------------------- Jag stryker tvätten. 0
Prozori su prljavi. F-ns---n -r--m-ts-g-. F_______ ä_ s________ F-n-t-e- ä- s-u-s-g-. --------------------- Fönstren är smutsiga. 0
Pod je prljav. Go-v-t------uts-g-. G_____ ä_ s________ G-l-e- ä- s-u-s-g-. ------------------- Golvet är smutsigt. 0
Posuđe je prljavo. P--s-i-e---- --u-sig-. P________ ä_ s________ P-r-l-n-t ä- s-u-s-g-. ---------------------- Porslinet är smutsigt. 0
Tko čisti prozore? V---pu-s-r---n-t-en? V__ p_____ f________ V-m p-t-a- f-n-t-e-? -------------------- Vem putsar fönstren? 0
Tko usisava prašinu? V-m da----g--? V__ d_________ V-m d-m-s-g-r- -------------- Vem dammsuger? 0
Tko pere suđe? Ve--d-ska-? V__ d______ V-m d-s-a-? ----------- Vem diskar? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + švedski (1-100) MP3 švedski (1-100)
Video nije pronađen!

Rano učenje

Strani jezici danas dobivaju sve više na važnosti. To također vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Također mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Diljem svijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Također su sve omiljeni dječji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uvjetovano razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezične strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Također postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa znanstvenog gledišta te su sumnje neutemeljene. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!
Dali si znao?
Hindu spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. Hindu je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. Hindu se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova. Za hindu su karakteristična mnoga narječja. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 milijuna ljudi hindu je materinski jezik. Tu spada još i najmanje 150 milijuna koji vladaju jezikom hindu kao drugim jezikom. Tako hindu spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španjolskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!