Zbirka izraza

hr U gradu   »   hu A városban

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [huszonöt]

A városban

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski mađarski igra Više
Htio / htjela bih na željeznički kolodvor. A v-sú-állom--ra--z----n-k m---i. A v_____________ s________ m_____ A v-s-t-l-o-á-r- s-e-e-n-k m-n-i- --------------------------------- A vasútállomásra szeretnék menni. 0
Htio / htjela bih na aerodrom. A -------é--e -----tn-k--enni. A r__________ s________ m_____ A r-p-l-t-r-e s-e-e-n-k m-n-i- ------------------------------ A repülőtérre szeretnék menni. 0
Htio / htjela bih u centar grada. A---rosk---ont-a-s---etn----e-n-. A v_____________ s________ m_____ A v-r-s-ö-p-n-b- s-e-e-n-k m-n-i- --------------------------------- A városközpontba szeretnék menni. 0
Kako da dođem do željezničkog kolodvora? H-g--n-j-to-----a --sú----o-ás-o-? H_____ j____ e_ a v_______________ H-g-a- j-t-k e- a v-s-t-l-o-á-h-z- ---------------------------------- Hogyan jutok el a vasútállomáshoz? 0
Kako da dođem do aerodroma? Hog--- jutok -l-- re-ü-őt-r-ez? H_____ j____ e_ a r____________ H-g-a- j-t-k e- a r-p-l-t-r-e-? ------------------------------- Hogyan jutok el a repülőtérhez? 0
Kako da dođem do centra grada? Ho---n ju--k ---- v-ro-kö--ont--? H_____ j____ e_ a v______________ H-g-a- j-t-k e- a v-r-s-ö-p-n-b-? --------------------------------- Hogyan jutok el a városközpontba? 0
Trebam taksi. S-ük-ég---v----gy--ax--a. S________ v__ e__ t______ S-ü-s-g-m v-n e-y t-x-r-. ------------------------- Szükségem van egy taxira. 0
Trebam plan grada. S--ksége--van --- v----t-rké--e. S________ v__ e__ v_____________ S-ü-s-g-m v-n e-y v-r-s-é-k-p-e- -------------------------------- Szükségem van egy várostérképre. 0
Trebam hotel. S---s--e--va--eg---o--lre. S________ v__ e__ h_______ S-ü-s-g-m v-n e-y h-t-l-e- -------------------------- Szükségem van egy hotelre. 0
Htio / htjela bih iznajmiti auto. Eg- -ut-- sz-r-tn-k--------. E__ a____ s________ b_______ E-y a-t-t s-e-e-n-k b-r-l-i- ---------------------------- Egy autót szeretnék bérelni. 0
Ovdje je moja kreditna kartica. I-- --n a--i-el-ár----. I__ v__ a h____________ I-t v-n a h-t-l-á-t-á-. ----------------------- Itt van a hitelkártyám. 0
Ovdje je moja vozačka dozvola. I------ --j---s-tv---o-. I__ v__ a j_____________ I-t v-n a j-g-s-t-á-y-m- ------------------------ Itt van a jogosítványom. 0
Što ima vidjeti u gradu? M-t -eh---m-gn--n--- -áro--a-? M__ l____ m_______ a v________ M-t l-h-t m-g-é-n- a v-r-s-a-? ------------------------------ Mit lehet megnézni a városban? 0
Idite u stari grad. Me-je--------v--o-ba. M_______ a_ ó________ M-n-e-e- a- ó-á-o-b-. --------------------- Menjenek az óvárosba. 0
Napravite obilazak grada. Csin-lj--a---g- ------é-ö -örs---t. C__________ e__ v________ k________ C-i-á-j-n-k e-y v-r-s-é-ö k-r-é-á-. ----------------------------------- Csináljanak egy városnézö körsétát. 0
Idite do luke. M-nj-n-k-a-k-k--őh--! M_______ a k_________ M-n-e-e- a k-k-t-h-z- --------------------- Menjenek a kikötőhöz! 0
Napravite obilazak luke. Csiná-j---k--g- k-k--ői-k-r-taz-st. C__________ e__ k______ k__________ C-i-á-j-n-k e-y k-k-t-i k-r-t-z-s-. ----------------------------------- Csináljanak egy kikötői körutazást. 0
Koje još znamenitosti postoje? Mi--e--l----va-ók-v-n-a--még -z-- kí-ül? M_____ l_________ v_____ m__ e___ k_____ M-l-e- l-t-i-a-ó- v-n-a- m-g e-e- k-v-l- ---------------------------------------- Milyen látnivalók vannak még ezen kívül? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + mađarski (1-100) MP3 mađarski (1-100)
Video nije pronađen!

Slavenski jezici

Slavenski jezik je materinji jezik 300 milijuna ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoeuropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 milijuna ljudi govori ruski kao materinji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 milijuna govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Pokraj navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. Sa znanstvenog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoeuropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoeuropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Europljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Dali si znao?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 milijuna ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!