Zbirka izraza

hr U restoranu 4   »   hy At the restaurant 4

32 [trideset i dva]

U restoranu 4

U restoranu 4

32 [երեսուներեք]

32 [yeresunerek’]

At the restaurant 4

[rrestoranum 4]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski armenski igra Više
Jedanput pomfrit s kečapom. Մ-----ժ-ն -արտո--լի---ի------ւպ-վ: Մեկ բաժին կարտոֆիլի ֆրի կետչուպով: Մ-կ բ-ժ-ն կ-ր-ո-ի-ի ֆ-ի կ-տ-ո-պ-վ- ---------------------------------- Մեկ բաժին կարտոֆիլի ֆրի կետչուպով: 0
Me--b-z-in kart-fili--ri--e-ch’-p-v Mek bazhin kartofili fri ketch’upov M-k b-z-i- k-r-o-i-i f-i k-t-h-u-o- ----------------------------------- Mek bazhin kartofili fri ketch’upov
I dvaput s majonezom. Եվ --կու բ-ժի- մ---ն-զ-վ: Եվ երկու բաժին մայոնեզով: Ե- ե-կ-ւ բ-ժ-ն մ-յ-ն-զ-վ- ------------------------- Եվ երկու բաժին մայոնեզով: 0
Y---ye-ku -az--n-ma---ez-v Yev yerku bazhin mayonezov Y-v y-r-u b-z-i- m-y-n-z-v -------------------------- Yev yerku bazhin mayonezov
I triput prženu kobasicu sa senfom. Եվ -ր----ա- տապակ-ծ -ր---շի- ---անե-ո-: Եվ երեք հատ տապակած նրբերշիկ մանանեխով: Ե- ե-ե- հ-տ տ-պ-կ-ծ ն-բ-ր-ի- մ-ն-ն-խ-վ- --------------------------------------- Եվ երեք հատ տապակած նրբերշիկ մանանեխով: 0
Y---y---k’---t --p--ats----ers--k---na---hov Yev yerek’ hat tapakats nrbershik mananekhov Y-v y-r-k- h-t t-p-k-t- n-b-r-h-k m-n-n-k-o- -------------------------------------------- Yev yerek’ hat tapakats nrbershik mananekhov
Kakvo povrće imate? Ի՞նչ---ն-արեղեն------: Ի՞նչ բանջարեղեն ունեք: Ի-ն- բ-ն-ա-ե-ե- ո-ն-ք- ---------------------- Ի՞նչ բանջարեղեն ունեք: 0
I----’ -anj-re-hen une-’ I՞nch’ banjareghen unek’ I-n-h- b-n-a-e-h-n u-e-’ ------------------------ I՞nch’ banjareghen unek’
Imate li graha? Լոբի ու-ե՞ք: Լոբի ունե՞ք: Լ-բ- ո-ն-՞-: ------------ Լոբի ունե՞ք: 0
L--i-u----’ Lobi une՞k’ L-b- u-e-k- ----------- Lobi une՞k’
Imate li cvjetače? Ծ-ղ--կա-ամբ --ն--ք: Ծաղկակաղամբ ունե՞ք: Ծ-ղ-ա-ա-ա-բ ո-ն-՞-: ------------------- Ծաղկակաղամբ ունե՞ք: 0
Tsag------h-m---n-՞k’ Tsaghkakaghamb une՞k’ T-a-h-a-a-h-m- u-e-k- --------------------- Tsaghkakaghamb une՞k’
Ja rado jedem kukuruz. Ես--աճ---քով-եմ -գ-պ-ա-ո-----ւտ-ւ-: Ես հաճույքով եմ եգիպտացորեն ուտում: Ե- հ-ճ-ւ-ք-վ ե- ե-ի-տ-ց-ր-ն ո-տ-ւ-: ----------------------------------- Ես հաճույքով եմ եգիպտացորեն ուտում: 0
Ye- ------k-ov -e- --gipt--s----e- ---m Yes hachuyk’ov yem yegiptats’voren utum Y-s h-c-u-k-o- y-m y-g-p-a-s-v-r-n u-u- --------------------------------------- Yes hachuyk’ov yem yegiptats’voren utum
Ja rado jedem krastavce. Ե- -ա---յ--վ-ե- վարո--գ-----ւ-: Ես հաճույքով եմ վարունգ ուտում: Ե- հ-ճ-ւ-ք-վ ե- վ-ր-ւ-գ ո-տ-ւ-: ------------------------------- Ես հաճույքով եմ վարունգ ուտում: 0
Ye- ha---yk------m v-ru-g-u--m Yes hachuyk’ov yem varung utum Y-s h-c-u-k-o- y-m v-r-n- u-u- ------------------------------ Yes hachuyk’ov yem varung utum
Ja rado jedem rajčice. Ե- հ-ճո--քո- -մ պ-մ--ո-----ո--: Ես հաճույքով եմ պոմիդոր ուտում: Ե- հ-ճ-ւ-ք-վ ե- պ-մ-դ-ր ո-տ-ւ-: ------------------------------- Ես հաճույքով եմ պոմիդոր ուտում: 0
Ye--ha----k’-v---- ------- ---m Yes hachuyk’ov yem pomidor utum Y-s h-c-u-k-o- y-m p-m-d-r u-u- ------------------------------- Yes hachuyk’ov yem pomidor utum
Jedete li i Vi rado poriluk? Հ----յ--՞--եք-նաև-պ-աս ուտ-ւմ: Հաճույքո՞վ եք նաև պրաս ուտում: Հ-ճ-ւ-ք-՞- ե- ն-և պ-ա- ո-տ-ւ-: ------------------------------ Հաճույքո՞վ եք նաև պրաս ուտում: 0
Ha--u-k’---v yek’ n-----r-s -t-m Hachuyk’vo՞v yek’ naev pras utum H-c-u-k-v-՞- y-k- n-e- p-a- u-u- -------------------------------- Hachuyk’vo՞v yek’ naev pras utum
Jedete li Vi rado i kiseli kupus? Հա-ո-յք--վ -- նա- թ-ու----ծ--աղ-մբ--ւ--ւ-: Հաճույքո՞վ եք նաև թթու դրած կաղամբ ուտում: Հ-ճ-ւ-ք-՞- ե- ն-և թ-ո- դ-ա- կ-ղ-մ- ո-տ-ւ-: ------------------------------------------ Հաճույքո՞վ եք նաև թթու դրած կաղամբ ուտում: 0
Ha-hu----------k- ---v-----u--r--- --gh-mb -t-m Hachuyk’vo՞v yek’ naev t’t’u drats kaghamb utum H-c-u-k-v-՞- y-k- n-e- t-t-u d-a-s k-g-a-b u-u- ----------------------------------------------- Hachuyk’vo՞v yek’ naev t’t’u drats kaghamb utum
Jedete li Vi rado i leću? Հաճ-----------ն-և--ս---ւ-ո-մ: Հաճույքո՞վ եք նաև ոսպ ուտում: Հ-ճ-ւ-ք-՞- ե- ն-և ո-պ ո-տ-ւ-: ----------------------------- Հաճույքո՞վ եք նաև ոսպ ուտում: 0
H--h--k-vo՞v yek---a-v v-s-----m Hachuyk’vo՞v yek’ naev vosp utum H-c-u-k-v-՞- y-k- n-e- v-s- u-u- -------------------------------- Hachuyk’vo՞v yek’ naev vosp utum
Jedeš li i ti rado mrkvu? Հ--ո-յքո՞--ե- նա- ---ար --տում: Հաճույքո՞վ եք նաև գազար ուտում: Հ-ճ-ւ-ք-՞- ե- ն-և գ-զ-ր ո-տ-ւ-: ------------------------------- Հաճույքո՞վ եք նաև գազար ուտում: 0
H-c-u--’vo-- --k’--a-------r----m Hachuyk’vo՞v yek’ naev gazar utum H-c-u-k-v-՞- y-k- n-e- g-z-r u-u- --------------------------------- Hachuyk’vo՞v yek’ naev gazar utum
Jedeš li i ti rado brokulu? Հա--ւյ--՞- ---նա--բ-ո-կո---ո-տ-ւմ: Հաճույքո՞վ եք նաև բրոկկոլի ուտում: Հ-ճ-ւ-ք-՞- ե- ն-և բ-ո-կ-լ- ո-տ-ւ-: ---------------------------------- Հաճույքո՞վ եք նաև բրոկկոլի ուտում: 0
Ha-hu-k’-o՞v--e-’ ---v br--koli-u-um Hachuyk’vo՞v yek’ naev brokkoli utum H-c-u-k-v-՞- y-k- n-e- b-o-k-l- u-u- ------------------------------------ Hachuyk’vo՞v yek’ naev brokkoli utum
Jedeš li i ti rado papriku? Հ-ճույ---վ եք ն-- --պ-ղ -ւ---մ: Հաճույքո՞վ եք նաև պղպեղ ուտում: Հ-ճ-ւ-ք-՞- ե- ն-և պ-պ-ղ ո-տ-ւ-: ------------------------------- Հաճույքո՞վ եք նաև պղպեղ ուտում: 0
Hachuy---o՞v---k’----v -ghp--h-u-um Hachuyk’vo՞v yek’ naev pghpegh utum H-c-u-k-v-՞- y-k- n-e- p-h-e-h u-u- ----------------------------------- Hachuyk’vo՞v yek’ naev pghpegh utum
Ja ne volim luk. Ե---ոխ --մ--ի-ո--: Ես սոխ չեմ սիրում: Ե- ս-խ չ-մ ս-ր-ւ-: ------------------ Ես սոխ չեմ սիրում: 0
Ye- s-kh--h-y---sir-m Yes sokh ch’yem sirum Y-s s-k- c-’-e- s-r-m --------------------- Yes sokh ch’yem sirum
Ja ne volim masline. Ե- ձիթ--տ--- չ-մ-սիրո--: Ես ձիթապտուղ չեմ սիրում: Ե- ձ-թ-պ-ո-ղ չ-մ ս-ր-ւ-: ------------------------ Ես ձիթապտուղ չեմ սիրում: 0
Ye-----t--pt----c--ye--si-um Yes dzit’aptugh ch’yem sirum Y-s d-i-’-p-u-h c-’-e- s-r-m ---------------------------- Yes dzit’aptugh ch’yem sirum
Ja ne volim gljive. Ե-----նկ --մ --րո--: Ես սունկ չեմ սիրում: Ե- ս-ւ-կ չ-մ ս-ր-ւ-: -------------------- Ես սունկ չեմ սիրում: 0
Y----un-----ye--s-r-m Yes sunk ch’yem sirum Y-s s-n- c-’-e- s-r-m --------------------- Yes sunk ch’yem sirum

Tonalni jezici

Većina govornih jezika u svijetu su tonalni jezici. Kod tonalnih jezika najvažnija je visina tona. Ona određuje značenje riječi i slogova. Stoga je ton usko vezan za riječ. Većina govornih jezika u Aziji su tonalni jezici. Na primjer, među njih spadaju kineski, tajlandski i vijetnamski jezik. U Africi također postoje različiti tonalni jezici. Većina starosjedilačkih jezika Amerike su takođe tonalni jezici. Indoeuropski jezici većinom sadrže tonske elemente. To se, primjerice, odnosi na švedski ili srpski jezik. Visina tona varira u pojedinim jezicima. U kineskom jeziku se razabiru četiri različita tona. Stoga slog ma može imati četiri značenja. To su majka , konoplja, konj i psovati. Zanimljivo je da tonski jezici utječu i na naš sluh. To su pokazala istraživanja o apsolutnom sluhu. Apsolutni sluh je sposobnost točnog identificiranja slušanih tonova. Apsolutni sluh je rijetka pojava u Europi i Sjevernoj Americi. Ima ga manje od 1 na 10.000 osoba. Kod izvornih govornika kineskog jezika situacija je drugačija. Ovdje tu sposobnost ima 9 puta više ljudi. Svi smo imali tu posebnu sposobnost kao mala djeca. Ona nam je zapravo potrebna da bismo naučili ispravno govoriti. Nažalost, kasnije ju većina ljudi izgubi. Visina tonova je naravno važna i u glazbi. To posebno vrijedi za kulture u kojima se govori tonalni jezik. Moraju se točno pridržavati melodije. Inače iz lijepe ljubavne pjesme ispada besmislena pjesmica!
Dali si znao?
Pandžapski jezik spada u indoiranske jezike. On je materinski jezik oko 130 milijuna ljudi. Većina živi u Pakistanu. Ali pandžapski se govori i u saveznoj državi Pendžab. U Pakistanu se pandžapski skoro nikako ne koristi kao pisani jezik. U Indiji je to drukčije, jer jezik tamo ima službeni status. U pandžapskom se koristi vlastito pismo. I ima vrlo dugu književnu tradiciju… Nađeni su tekstovi stari skoro 1000 godina. I s fonološke točke gledišta je pendžapski veoma interesantan. To je tonski jezik. U tonskim jezicima visina naglašenog sloga mijenja njihovo značenje. U pandžapskom naglašeni slog može imati tri različite visine tona. Za indoevropske jezike je to veoma neobično. Zato to čini pandžapski uzbudljivijim!