Zbirka izraza

hr Javni lokalni promet   »   ha sufurin jamaa na gida

36 [trideset i šest]

Javni lokalni promet

Javni lokalni promet

36 [Talatin da Shida]

sufurin jamaa na gida

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski hausa igra Više
Gdje je autobusni kolodvor? Ina -a-ha----s? I__ t_____ b___ I-a t-s-a- b-s- --------------- Ina tashar bas? 0
Koji autobus vozi u centar? W-c- b-- -e ke---w---s--i--? W___ b__ c_ k_ z___ t_______ W-c- b-s c- k- z-w- t-a-i-a- ---------------------------- Wace bas ce ke zuwa tsakiya? 0
Koju liniju moram uzeti? W--n- la-i za-----ka? W____ l___ z__ d_____ W-n-e l-y- z-n d-u-a- --------------------- Wanne layi zan dauka? 0
Moram li presjedati? Sai--- ----a -a- --? S__ n_ c____ b__ n__ S-i n- c-n-a b-s n-? -------------------- Sai na canza bas ne? 0
Gdje moram presjesti? A --a --n canza ji--gen-k--a? A i__ z__ c____ j______ k____ A i-a z-n c-n-a j-r-g-n k-s-? ----------------------------- A ina zan canza jiragen kasa? 0
Koliko košta karta? N----ne -u-i- ti---i? N___ n_ k____ t______ N-w- n- k-d-n t-k-t-? --------------------- Nawa ne kudin tikiti? 0
Koliko stanica ima do centra? T--ha -a-a ne z----c-bi-ar? T____ n___ n_ z___ c_______ T-s-a n-w- n- z-w- c-b-y-r- --------------------------- Tasha nawa ne zuwa cibiyar? 0
Morate ovdje izaći. Dole-n- k- s-u-- a nan. D___ n_ k_ s____ a n___ D-l- n- k- s-u-a a n-n- ----------------------- Dole ne ku sauka a nan. 0
Morate izaći otraga. Do---------f-t- a --y-. D___ n_ k_ f___ a b____ D-l- n- k- f-t- a b-y-. ----------------------- Dole ne ku fita a baya. 0
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. Ji--i- ka-k-shi----s- n--g-------a -uwa -ik---m-n-u-a--. J_____ k________ k___ n_ g___ y___ z___ c____ m______ 5_ J-r-i- k-r-a-h-n k-s- n- g-b- y-n- z-w- c-k-n m-n-u-a 5- -------------------------------------------------------- Jirgin karkashin kasa na gaba yana zuwa cikin mintuna 5. 0
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. Tr-m na g-b- y--a-zu-a--i-in-mi-tu-a-1-. T___ n_ g___ y___ z___ c____ m______ 1__ T-a- n- g-b- y-n- z-w- c-k-n m-n-u-a 1-. ---------------------------------------- Tram na gaba yana zuwa cikin mintuna 10. 0
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. B-s----g-ba y-na----a ci--n m-nt--- --. B__ n_ g___ y___ z___ c____ m______ 1__ B-s n- g-b- y-n- z-w- c-k-n m-n-u-a 1-. --------------------------------------- Bus na gaba yana zuwa cikin mintuna 15. 0
Kada vozi zadnji metro? Y-u-he-jir-in k-rka---- -a-a-n---a-s-e ----ta-i? Y_____ j_____ k________ k___ n_ k_____ z__ t____ Y-u-h- j-r-i- k-r-a-h-n k-s- n- k-r-h- z-i t-f-? ------------------------------------------------ Yaushe jirgin karkashin kasa na karshe zai tafi? 0
Kada vozi zadnji tramvaj? Y-u-h----am--- --r--e-za---i-a? Y_____ t___ n_ ƙ_____ z__ f____ Y-u-h- t-a- n- ƙ-r-h- z-i f-t-? ------------------------------- Yaushe tram na ƙarshe zai fita? 0
Kada vozi zadnji autobus? Ya-she ba- ɗ-n--ars-e zai---s--? Y_____ b__ ɗ__ ƙ_____ z__ t_____ Y-u-h- b-s ɗ-n ƙ-r-h- z-i t-s-i- -------------------------------- Yaushe bas ɗin ƙarshe zai tashi? 0
Imate li putnu kartu? K-na--- t-----? K___ d_ t______ K-n- d- t-k-t-? --------------- Kuna da tikiti? 0
Putnu kartu? – Ne, nemam. T--i------ -a ----i -a kow-. T_______ - A_ b_ n_ d_ k____ T-k-t-n- - A- b- n- d- k-w-. ---------------------------- Tikitin? - Aa ba ni da kowa. 0
Onda morate platiti kaznu. Sanna--dole-ne-ku b-ya hu-un--. S_____ d___ n_ k_ b___ h_______ S-n-a- d-l- n- k- b-y- h-k-n-i- ------------------------------- Sannan dole ne ku biya hukunci. 0

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je točno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s time. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduvjet za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost koristiti svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas bio je potreban za obranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 milijuna godina. Prvi jezični elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičnih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Dali si znao?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz europskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 milijuna ljudi govori brazilski portugalski kao materinski jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španjolske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj europski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Europi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!