Zbirka izraza
Razgledavanje grada » Pilsētas apskate
-
HR
hrvatski
- AR arapski
- DE njemački
- EN engleski (US)
- EN engleski (UK)
- ES španjolski
- FR francuski
- IT talijanski
- JA japanski
- PT portugalski (PT)
- PT portugalski (BR)
- ZH kineski (pojednostavljeni)
- AD adigejski
- AF afrikaans
- AM amharik
- BE bjeloruski
- BG bugarski
- BN bengalski
- BS bosanski
- CA katalonski
- CS češki
- DA danski
- EL grčki
- EO esperanto
- ET estonski
- FA perzijski
- FI finski
- HE hebrejski
- HI hindu
- HR hrvatski
- HU mađarski
- HY armenski
- ID indonezijski
- KA gruzijski
- KK kazaški
- KN kannada
- KO korejski
- KU kurdski (kurmanji)
- KY kirgistanski
- LT litvanski
- MK makedonski
- MR marati
- NL nizozemski
- NN nynorsk
- NO norveški
- PA punjabi
- PL poljski
- RO rumunjski
- RU ruski
- SK slovački
- SL slovenski
- SQ albanski
- SR srpski
- SV švedski
- TA tamilski
- TE telugu
- TH tajlandski
- TI tigrinja
- TL tagalog
- TR turski
- UK ukrajinski
- UR urdu
- VI vijetnamski
-
LV
latvijski/letonski
- AR arapski
- DE njemački
- EN engleski (US)
- EN engleski (UK)
- ES španjolski
- FR francuski
- IT talijanski
- JA japanski
- PT portugalski (PT)
- PT portugalski (BR)
- ZH kineski (pojednostavljeni)
- AD adigejski
- AF afrikaans
- AM amharik
- BE bjeloruski
- BG bugarski
- BN bengalski
- BS bosanski
- CA katalonski
- CS češki
- DA danski
- EL grčki
- EO esperanto
- ET estonski
- FA perzijski
- FI finski
- HE hebrejski
- HI hindu
- HU mađarski
- HY armenski
- ID indonezijski
- KA gruzijski
- KK kazaški
- KN kannada
- KO korejski
- KU kurdski (kurmanji)
- KY kirgistanski
- LT litvanski
- LV latvijski/letonski
- MK makedonski
- MR marati
- NL nizozemski
- NN nynorsk
- NO norveški
- PA punjabi
- PL poljski
- RO rumunjski
- RU ruski
- SK slovački
- SL slovenski
- SQ albanski
- SR srpski
- SV švedski
- TA tamilski
- TE telugu
- TH tajlandski
- TI tigrinja
- TL tagalog
- TR turski
- UK ukrajinski
- UR urdu
- VI vijetnamski
-
-
001 - Osobe 002 - Obitelj 003 - Upoznavanje 004 - U školi 005 - Zemlje i jezici 006 - Čitati i pisati 007 - Brojati 008 - Vrijeme 009 - Dani u tjednu 010 - Jučer – danas – sutra 011 - Mjeseci 012 - Pića 013 - Zanimanja 014 - Boje 015 - Voće i živežne namirnice 016 - Godišnja doba i vrijeme 017 - U kući 018 - Čišćenje kuće 019 - U kuhinji 020 - Čavrljanje 1 021 - Ćaskanje 2 022 - Ćaskanje 3 023 - Učiti strane jezike 024 - Sastanak 025 - U gradu026 - U prirodi 027 - U hotelu – dolazak 028 - U hotelu – pritužbe 029 - U restoranu 1 030 - U restoranu 2 031 - U restoranu 3 032 - U restoranu 4 033 - Na željezničkom kolodvoru 034 - U vlaku 035 - Na aerodromu 036 - Javni lokalni promet 037 - Na putu 038 - U taksiju 039 - Kvar na autu 040 - Pitati za put 041 - Orijentacija 042 - Razgledavanje grada 043 - U zoološkom vrtu 044 - Izlazak navečer 045 - U kinu 046 - U disku 047 - Pripreme za put 048 - Aktivnosti na odmoru 049 - Sport 050 - Na bazenu051 - Sređivanje potrepština 052 - U robnoj kući 053 - Prodavaonice 054 - Kupovina 055 - Raditi 056 - Osjećaji 057 - Kod liječnika 058 - Dijelovi tijela 059 - U pošti 060 - U banci 061 - Redni brojevi 062 - Postavljanje pitanja 1 063 - Postavljanje pitanja 2 064 - Negacija 1 065 - Negacija 2 066 - Posvojne zamjenice 067 - Posvojne zamjenice 2 068 - veliko – malo 069 - trebati – htjeti 070 - nešto željeti 071 - nešto htjeti 072 - nešto morati 073 - nešto smjeti 074 - nešto zamoliti 075 - nešto obrazložiti 1076 - nešto obrazložiti 2 077 - nešto opravdati 3 078 - Pridjevi 1 079 - Pridjevi 2 080 - Pridjevi 3 081 - Prošlost 1 082 - Prošlost 2 083 - Prošlost 3 084 - Prošlost 4 085 - Pitati – prošlost 1 086 - Pitati – prošlost 2 087 - Prošlo vrijeme načinskih glagola 1 088 - Prošlo vrijeme načinskih glagola 2 089 - Imperativ 1 090 - Imperativ 2 091 - Zavisne rečenice sa da 1 092 - Zavisne rečenice sa da 2 093 - Zavisne rečenice sa li 094 - Veznici 1 095 - Veznici 2 096 - Veznici 3 097 - Veznici 4 098 - Dvostruki veznici 099 - Genitiv 100 - Prilozi
-
- Prethodno
- Sljedeći
- MP3
- A -
- A
- A+
42 [četrdeset i dva]
Razgledavanje grada
42 [četrdesmit divi]
Odaberite kako želite vidjeti prijevod:
Brzi jezici, spori jezici
Na svijetu postoji 6.000 različitih jezika. No svi imaju istu funkciju. Oni nam pomažu u razmjeni informacija. To se u svakom jeziku odvija na različit način. Budući da svaki jezik ima svoja pravila. Brzina kojom govorimo se također razlikuje. Lingvisti su to potvrdili različitim istraživanjima. Pritom su kratki tekstovi bili prevedeni na više jezika. Te tekstove su naglas čitali izvorni govornici. Rezultat je bio nedvosmislen. Japanski i španjolski spadaju u najbrže jezike. U tim se jezicima izgovori gotovo 8 slogova u sekundi. Kinezi govore znatno sporije. Oni u sekundi izgovore samo do 5 slogova. Brzina ovisi o složenosti slogova. Ako su slogovi složeni, izgovor traje duže. Njemački jezik se, primjerice, sastoji od 3 zvuka po slogu. Stoga se relativno sporo govori. Međutim, brzo govorenje ne znači da se prenosi više informacija. Upravo suprotno! U brzo izgovorenim slogovima je sadržano tek malo informacija. Iako Japanci govore brzo, prenose malo sadržaja. S druge strane, “spori” kineski može izraziti puno s malo riječi. Engleski slogovi također sadrže puno informacija. Zanimljivo je: Istraženi jezici su gotovo jednako učinkoviti! To znači da tko sporije priča, više toga kaže. Dok je onom tko brzo govori potrebno puno više riječi. Naposljetku svi skoro istovremeno dolaze do cilja...
Dali si znao?
Slovenski spada u južnoslavenske jezike. To je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi. Oni žive u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Austriji, Italiji i Madžarskoj. Dosta je sličan češkom i slovačkom. Ali veliki je utjecaj i srpskohrvatskog. Iako je Slovenija mala zemlja, tamo ima dosta različitih narječja. Razlog tome je što je na tom govornom području bilo mnoštvo povijesnih događaja. To se vidi po leksičkom fondu koji sadrži puno izraza iz stranih jezika. Slovenski koristi latinična slova. Gramatika poznaje šest padeža i tri roda. U izgovoru postoje dva službena glasovna sistema. Jedan od njih tačno razlikuje između visokih i niskih tonova. Još jedna posebnost ovog jezika je njegova arhaična struktura. Prema drugim jezicima su Slovenci oduvijek bili vrlo otvoreni. Zato se još više raduju kada se neko zanima za njihov jezik!
Slovenski spada u južnoslavenske jezike. To je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi. Oni žive u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Austriji, Italiji i Madžarskoj. Dosta je sličan češkom i slovačkom. Ali veliki je utjecaj i srpskohrvatskog. Iako je Slovenija mala zemlja, tamo ima dosta različitih narječja. Razlog tome je što je na tom govornom području bilo mnoštvo povijesnih događaja. To se vidi po leksičkom fondu koji sadrži puno izraza iz stranih jezika. Slovenski koristi latinična slova. Gramatika poznaje šest padeža i tri roda. U izgovoru postoje dva službena glasovna sistema. Jedan od njih tačno razlikuje između visokih i niskih tonova. Još jedna posebnost ovog jezika je njegova arhaična struktura. Prema drugim jezicima su Slovenci oduvijek bili vrlo otvoreni. Zato se još više raduju kada se neko zanima za njihov jezik!