Я хотел бы / хотела бы положить деньги на мой счёт.
Želim podići novac sa svojeg računa.
Я-ж-д----н--ь---ошы-з -а-г--р-хун-у.
Я ж____ з____ г____ з м____ р_______
Я ж-д-ю з-я-ь г-о-ы з м-й-о р-х-н-у-
------------------------------------
Я жадаю зняць грошы з майго рахунку. 0 Y---ha-ayu---ya-s--gros-y-----y---rakh----.Y_ z______ z______ g_____ z m____ r________Y- z-a-a-u z-y-t-’ g-o-h- z m-y-o r-k-u-k-.-------------------------------------------Ya zhadayu znyats’ groshy z maygo rakhunku.
Я хотел бы / хотела бы снять деньги с моего счёта.
Želim uzeti izvadak sa računa.
Я-----ю ўзя-- ---іс-і з------к-.
Я ж____ ў____ в______ з р_______
Я ж-д-ю ў-я-ь в-п-с-і з р-х-н-у-
--------------------------------
Я жадаю ўзяць выпіскі з рахунку. 0 Ya zhada-u-u-y-----v--іskі-z -a-h----.Y_ z______ u______ v______ z r________Y- z-a-a-u u-y-t-’ v-p-s-і z r-k-u-k-.--------------------------------------Ya zhadayu uzyats’ vypіskі z rakhunku.
Д-е - па--не--р-с-іса-ца?
Д__ я п______ р__________
Д-е я п-в-н-н р-с-і-а-ц-?
-------------------------
Дзе я павінен распісацца? 0 Dze -a --v-nen----pі-at-t--?D__ y_ p______ r____________D-e y- p-v-n-n r-s-і-a-s-s-?----------------------------Dze ya pavіnen raspіsatstsa?
Я-ча------р--од-з -ер-а--і.
Я ч____ п______ з Г________
Я ч-к-ю п-р-в-д з Г-р-а-і-.
---------------------------
Я чакаю перавод з Германіі. 0 Ya---akay-------od z G--m----.Y_ c______ p______ z G________Y- c-a-a-u p-r-v-d z G-r-a-і-.------------------------------Ya chakayu peravod z Germanіі.
Dok učimo jezik, učimo i njegovu gramatiku.
Kod djece koja uče materinji jezik to se dešava automatski.
Oni ne primjećuju da je njihov mozak naučio mnogo različitih pravila.
No ipak od početka ispravno nauče svoj materinji jezik.
Budući da postoji mnogo jezika, postoji i mnogo gramatika.
Međutim, postoji li i univerzalna gramatika?
Znanost se već dugo bavi tim pitanjem.
Nova istraživanja bi mogla imati odgovor na njega.
Istraživači mozga su došli do zanimljivog otkrića.
Dali su ispitanicima da uče gramatička pravila.
Ti ispitanici su bili učenici jezika.
Učili su japanski i talijanski jezik.
Polovica gramatičkih pravila bila je izmišljena.
Međutim, ispitanici to nisu znali.
Učenicima su nakon učenja prezentirane rečenice.
Ispitanici su morali procijeniti da li su rečenice bile ispravne.
Dok su rješavali zadatke, mozak im je bio podvrgnut analizi.
To znači da su istraživači mjerili moždanu aktivnost.
Tako su mogli ispitati kako je mozak reagirao na rečenice.
I čini se da naš mozak prepoznaje gramatiku!
Pri obradi jezika aktivna su određena područja mozga.
Tu spada i Brocino područje.
Nalazi se u lijevom velikom mozgu.
Ono je bilo jako aktivno prilikom obrade stvarnih gramatička pravila.
Aktivnost je znatno opala pri obradi izmišljenih pravila.
Stoga može biti da svi gramatički sistemi imaju istu osnovu.
Svi oni bi pratili iste principe.
I ti principi bi nam bili urođeni...