Zbirka izraza

hr Redni brojevi   »   hu Sorszámok

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [hatvanegy]

Sorszámok

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski mađarski igra Više
Prvi mjesec je siječanj. Az e--ő -ónap----anu-r. A_ e___ h____ a j______ A- e-s- h-n-p a j-n-á-. ----------------------- Az első hónap a január. 0
Drugi mjesec je veljača. A-má--d-- -ó--- - f-bruá-. A m______ h____ a f_______ A m-s-d-k h-n-p a f-b-u-r- -------------------------- A második hónap a február. 0
Treći mjesec je ožujak. A----ma--k-h--a- a--ár-ius. A h_______ h____ a m_______ A h-r-a-i- h-n-p a m-r-i-s- --------------------------- A harmadik hónap a március. 0
Četvrti mjesec je travanj. A n----d-- h-na- a- -pril--. A n_______ h____ a_ á_______ A n-g-e-i- h-n-p a- á-r-l-s- ---------------------------- A negyedik hónap az április. 0
Peti mjesec je svibanj. A- --ödik--ó-a--a--ájus. A_ ö_____ h____ a m_____ A- ö-ö-i- h-n-p a m-j-s- ------------------------ Az ötödik hónap a május. 0
Šesti mjesec je lipanj. A ----dik ----- a-------. A h______ h____ a j______ A h-t-d-k h-n-p a j-n-u-. ------------------------- A hatodik hónap a június. 0
Šest mjeseci je pola godine. Ha--h---p-a- egy-f-lé-. H__ h____ a_ e__ f_____ H-t h-n-p a- e-y f-l-v- ----------------------- Hat hónap az egy félév. 0
Siječanj, veljača, ožujak, J--uár---ebr--r--m-rcius, J______ f_______ m_______ J-n-á-, f-b-u-r- m-r-i-s- ------------------------- Január, február, március, 0
travanj, svibanj i lipanj. áp--li-, má-us-é--jú-i-s. á_______ m____ é_ j______ á-r-l-s- m-j-s é- j-n-u-. ------------------------- április, május és június. 0
Sedmi mjesec je srpanj. A -ete--k ---ap --j---us. A h______ h____ a j______ A h-t-d-k h-n-p a j-l-u-. ------------------------- A hetedik hónap a július. 0
Osmi mjesec je kolovoz. A -----a--- hó--- a---ugu--t--. A n________ h____ a_ a_________ A n-o-c-d-k h-n-p a- a-g-s-t-s- ------------------------------- A nyolcadik hónap az augusztus. 0
Deveti mjesec je rujan. A-k-l-nc--ik----ap---sz----m-e-. A k_________ h____ a s__________ A k-l-n-e-i- h-n-p a s-e-t-m-e-. -------------------------------- A kilencedik hónap a szeptember. 0
Deseti mjesec je listopad. A t-z---- hó--p a- o-t-b--. A t______ h____ a_ o_______ A t-z-d-k h-n-p a- o-t-b-r- --------------------------- A tizedik hónap az október. 0
Jedanaesti mjesec je studeni. A----e---ye-----ón-p-a-n-ve----. A t___________ h____ a n________ A t-z-n-g-e-i- h-n-p a n-v-m-e-. -------------------------------- A tizenegyedik hónap a november. 0
Dvanaesti mjesec je prosinac. A--izenket-ed-- hón-p-- -----be-. A t____________ h____ a d________ A t-z-n-e-t-d-k h-n-p a d-c-m-e-. --------------------------------- A tizenkettedik hónap a december. 0
Dvanaest mjeseci je jedna godina. T--e---t-hó--p a--e-y-év. T_______ h____ a_ e__ é__ T-z-n-é- h-n-p a- e-y é-. ------------------------- Tizenkét hónap az egy év. 0
Srpanj, kolovoz, rujan, Jú---s,--ugu--tu-,--zept--b-r, J______ a_________ s__________ J-l-u-, a-g-s-t-s- s-e-t-m-e-, ------------------------------ Július, augusztus, szeptember, 0
listopad, studeni i prosinac. o-tó---,-novem----és d-cem-e-. o_______ n_______ é_ d________ o-t-b-r- n-v-m-e- é- d-c-m-e-. ------------------------------ október, november és december. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + mađarski (1-100) MP3 mađarski (1-100)
Video nije pronađen!

Materinji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš materinji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Također je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik...