Zbirka izraza

hr Postavljanje pitanja 1   »   hy հարցեր տալ 1

62 [šezdeset i dva]

Postavljanje pitanja 1

Postavljanje pitanja 1

62 [Վաթսուն]

62 [Vat’sun]

հարցեր տալ 1

[harts’yer tal 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski armenski igra Više
učiti սո-որել ս______ ս-վ-ր-լ ------- սովորել 0
s-v--el s______ s-v-r-l ------- sovorel
Uče li učenici puno? Աշա--ր---ր- շ-տ-ե- -ո-ո--ւ-: Ա__________ շ__ ե_ ս________ Ա-ա-ե-տ-ե-ը շ-տ ե- ս-վ-ր-ւ-: ---------------------------- Աշակերտները շատ են սովորում: 0
Ash----tne-- --at y-- so-or-m A___________ s___ y__ s______ A-h-k-r-n-r- s-a- y-n s-v-r-m ----------------------------- Ashakertnery shat yen sovorum
Ne, oni uče malo. Ո- ----չ-ե- -ո---ո-մ: Ո_ , ք__ ե_ ս________ Ո- , ք-չ ե- ս-վ-ր-ւ-: --------------------- Ոչ , քիչ են սովորում: 0
Voc-’ ,-k’-c-- -en-sovor-m V____ , k_____ y__ s______ V-c-’ , k-i-h- y-n s-v-r-m -------------------------- Voch’ , k’ich’ yen sovorum
pitati հ-րց--լ հ______ հ-ր-ն-լ ------- հարցնել 0
h----’nel h________ h-r-s-n-l --------- harts’nel
Pitate li često učitelja? ՈՒ-ու-----հ---՞խ-ե- հա---ու-: Ո________ հ_____ ե_ հ________ Ո-ս-ւ-չ-ն հ-ճ-՞- ե- հ-ր-ն-ւ-: ----------------------------- ՈՒսուցչին հաճա՞խ ես հարցնում: 0
U-uts-ch’---hac-a՞kh y-s h------um U__________ h_______ y__ h________ U-u-s-c-’-n h-c-a-k- y-s h-r-s-n-m ---------------------------------- Usuts’ch’in hacha՞kh yes harts’num
Ne, ne pitam ga često. Ո----ս ն-ա------- ----հարց-ու-: Ո__ ե_ ն___ հ____ չ__ հ________ Ո-, ե- ն-ա- հ-ճ-խ չ-մ հ-ր-ն-ւ-: ------------------------------- Ոչ, ես նրան հաճախ չեմ հարցնում: 0
Voc--,--es--ra- h-chakh-ch-ye- ha-ts’--m V_____ y__ n___ h______ c_____ h________ V-c-’- y-s n-a- h-c-a-h c-’-e- h-r-s-n-m ---------------------------------------- Voch’, yes nran hachakh ch’yem harts’num
odgovoriti պ---սխ--ել պ_________ պ-տ-ս-ա-ե- ---------- պատասխանել 0
p---s-h---l p__________ p-t-s-h-n-l ----------- pataskhanel
Odgovorite, molim Vas. Պ---ս-անե-, -նդ--ւ----: Պ__________ խ______ ե__ Պ-տ-ս-ա-ե-, խ-դ-ո-մ ե-: ----------------------- Պատասխանեք, խնդրում եմ: 0
Pa--skh-n---, kh-d-um---m P____________ k______ y__ P-t-s-h-n-k-, k-n-r-m y-m ------------------------- Pataskhanek’, khndrum yem
Odgovaram. Ե- -ատաս-ան-ւմ-ե-: Ե_ պ__________ ե__ Ե- պ-տ-ս-ա-ո-մ ե-: ------------------ Ես պատասխանում եմ: 0
Y---pata----nu----m Y__ p__________ y__ Y-s p-t-s-h-n-m y-m ------------------- Yes pataskhanum yem
raditi ա-խ--ել ա______ ա-խ-տ-լ ------- աշխատել 0
a---hatel a________ a-h-h-t-l --------- ashkhatel
Radi li on upravo? Այ- պ--ին նա ---ատ-ւ- է: Ա__ պ____ ն_ ա_______ է_ Ա-ս պ-հ-ն ն- ա-խ-տ-ւ- է- ------------------------ Այս պահին նա աշխատում է: 0
Ay---ah-n-na -s--ha-um e A__ p____ n_ a________ e A-s p-h-n n- a-h-h-t-m e ------------------------ Ays pahin na ashkhatum e
Da, on upravo radi. Այո- -ա-------հի--աշխ----մ-է: Ա___ ն_ ա__ պ____ ա_______ է_ Ա-ո- ն- ա-ս պ-հ-ն ա-խ-տ-ւ- է- ----------------------------- Այո, նա այս պահին աշխատում է: 0
A-o, na-----p--i- -sh--atu--e A___ n_ a__ p____ a________ e A-o- n- a-s p-h-n a-h-h-t-m e ----------------------------- Ayo, na ays pahin ashkhatum e
dolaziti գ-լ գ__ գ-լ --- գալ 0
g-l g__ g-l --- gal
Dolazite li? Գալի-ս -ք: Գ_____ ե__ Գ-լ-՞- ե-: ---------- Գալի՞ս եք: 0
G-li՞---ek’ G_____ y___ G-l-՞- y-k- ----------- Gali՞s yek’
Da, dolazimo odmah. Ա-ո- -են- ----ս --ք շ-ւ--վ: Ա___ մ___ գ____ ե__ շ______ Ա-ո- մ-ն- գ-լ-ս ե-ք շ-ւ-ո-: --------------------------- Այո, մենք գալիս ենք շուտով: 0
Ayo- m--k- -a--- ye-k- -hu-ov A___ m____ g____ y____ s_____ A-o- m-n-’ g-l-s y-n-’ s-u-o- ----------------------------- Ayo, menk’ galis yenk’ shutov
stanovati ա--ել ա____ ա-ր-լ ----- ապրել 0
ap-el a____ a-r-l ----- aprel
Stanujete li u Berlinu? Բեռ----ւ---եք--պր---: Բ_________ ե_ ա______ Բ-ռ-ի-ո-՞- ե- ա-ր-ւ-: --------------------- Բեռլինու՞մ եք ապրում: 0
Be-rli-u-m-ye----prum B_________ y___ a____ B-r-l-n-՞- y-k- a-r-m --------------------- Berrlinu՞m yek’ aprum
Da, stanujem u Berlinu. Ա-ո--ե--ա--ում------ռլին--մ: Ա___ ե_ ա_____ ե_ Բ_________ Ա-ո- ե- ա-ր-ւ- ե- Բ-ռ-ի-ո-մ- ---------------------------- Այո, ես ապրում եմ Բեռլինում: 0
Ay-, y-s a---- y-- Be---inum A___ y__ a____ y__ B________ A-o- y-s a-r-m y-m B-r-l-n-m ---------------------------- Ayo, yes aprum yem Berrlinum

Tko želi govoriti, mora pisati!

Učenje stranih jezika nije uvijek jednostavno. Učenicima je u početku posebno teško govoriti. Mnogi se ne usude oblikovati rečenice na novom jeziku. Previše se boje pravljenja grešaka. Za takve učenike pisanje može biti dobro rješenje. Jer tko želi naučiti dobro govoriti, morao bi što više pisati! Pisanje nam pomaže u prilagođavanju na novi jezik. To ima mnogo razloga. Pisanje funkcionira drugačije od govorenja. To je puno složeniji proces. Kod pisanja duže razmišljamo o izboru riječi. Na taj način naš mozak radi intenzivnije s novim jezikom. Također smo kod pisanja puno opušteniji. Na naš odgovor nitko ne čeka. Tako se naš strah od stranog jezika lagano smanjuje. Osim toga, pisanje potiče našu kreativnost. Osjećamo se slobodnijima te se više igramo s novim jezikom. Pisanje nam daje više vremena od govorenja. A također podupire naše pamćenje! Međutim, najveća prednost pisanja je njegov distancirani oblik. To znači da možemo pomno pratiti ishod svog jezika. Sve vidimo jasno ispred sebe. Na taj način možemo sami ispravljati svoje greške i pritom učiti. Sadržaj pisanja na novom jeziku u principu nije važan. Važno je samo redovito oblikovati rečenice u pisanom obliku. Onaj tko želi vježbati, neka potraži prijatelja za dopisivanje iz inozemstva. Nakon nekog vremena će se s njim i osobno upoznati. Vidjet ćete: Tada će govorenje biti mnogo jednostavnije!