Zbirka izraza

hr nešto smjeti   »   sk niečo smieť / môcť

73 [sedamdeset i tri]

nešto smjeti

nešto smjeti

73 [sedemdesiattri]

niečo smieť / môcť

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski slovački igra Više
Smiješ li već voziti auto? Sm-e--u---o-érov-ť auto? S____ u_ š________ a____ S-i-š u- š-f-r-v-ť a-t-? ------------------------ Smieš už šoférovať auto? 0
Smiješ li već piti alkohol? Sm-e- -ž --ť---k-h-l? S____ u_ p__ a_______ S-i-š u- p-ť a-k-h-l- --------------------- Smieš už piť alkohol? 0
Smiješ li već sam putovati u inozemstvo? S-ie- u--í----ám-d- z-h-aniči-? S____ u_ í__ s__ d_ z__________ S-i-š u- í-ť s-m d- z-h-a-i-i-? ------------------------------- Smieš už ísť sám do zahraničia? 0
smjeti sm--ť,--ôcť s_____ m___ s-i-ť- m-c- ----------- smieť, môcť 0
Smijemo li ovdje pušiti? Môž-me--u f--č--? M_____ t_ f______ M-ž-m- t- f-j-i-? ----------------- Môžeme tu fajčiť? 0
Smije li se ovdje pušiti? Môž- s- tu--a-č-ť? M___ s_ t_ f______ M-ž- s- t- f-j-i-? ------------------ Môže sa tu fajčiť? 0
Smije li se platiti kreditnom karticom? Mô----a tu-pl-tiť ----i--ou--a-tou? M___ s_ t_ p_____ k________ k______ M-ž- s- t- p-a-i- k-e-i-n-u k-r-o-? ----------------------------------- Môže sa tu platiť kreditnou kartou? 0
Smije li se platiti čekom? M-ž- sa -u-p-at-ť še--m? M___ s_ t_ p_____ š_____ M-ž- s- t- p-a-i- š-k-m- ------------------------ Môže sa tu platiť šekom? 0
Smije li se platiti samo gotovinom? Môž- -- -a-lati------v h-t-v-st-? M___ s_ z_______ l__ v h_________ M-ž- s- z-p-a-i- l-n v h-t-v-s-i- --------------------------------- Môže sa zaplatiť len v hotovosti? 0
Smijem li telefonirati? M-žem si---n-zate-----ov--? M____ s_ l__ z_____________ M-ž-m s- l-n z-t-l-f-n-v-ť- --------------------------- Môžem si len zatelefonovať? 0
Smijem li nešto pitati? Mô--m-----en nieč----ý-a-? M____ s_ l__ n____ s______ M-ž-m s- l-n n-e-o s-ý-a-? -------------------------- Môžem sa len niečo spýtať? 0
Smijem li nešto reći? Mô-e- -en -ie-- ----dať? M____ l__ n____ p_______ M-ž-m l-n n-e-o p-v-d-ť- ------------------------ Môžem len niečo povedať? 0
On ne smije spavati u parku. Nes-ie ---ť v-pa-k-. N_____ s___ v p_____ N-s-i- s-a- v p-r-u- -------------------- Nesmie spať v parku. 0
On ne smije spavati u autu. Nes-ie-s--ť-- a--e. N_____ s___ v a____ N-s-i- s-a- v a-t-. ------------------- Nesmie spať v aute. 0
On ne smije spavati na željezničkom kolodvoru. Ne-mie --a- ------n---. N_____ s___ n_ s_______ N-s-i- s-a- n- s-a-i-i- ----------------------- Nesmie spať na stanici. 0
Smijemo li sjesti? Smi--- s---adnú-? S_____ s_ s______ S-i-m- s- s-d-ú-? ----------------- Smieme si sadnúť? 0
Smijemo li dobiti jelovnik? Mô-e---n-m --inie-----d-lny -ís--k? M_____ n__ p_______ j______ l______ M-ž-t- n-m p-i-i-s- j-d-l-y l-s-o-? ----------------------------------- Môžete nám priniesť jedálny lístok? 0
Možemo li platiti odvojeno? M---m- ---t---z---š-? M_____ p_____ z______ M-ž-m- p-a-i- z-l-š-? --------------------- Môžeme platiť zvlášť? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + slovački (1-100) MP3 slovački (1-100)
Video nije pronađen!

Kako mozak uči nove riječi

Prilikom učenja vokabulara naš mozak pohranjuje nove sadržaje. Učenje funkcionira jedino stalnim ponavljanjem. Koliko dobro naš mozak pohranjuje riječi ovisi o više čimbenika. Najvažnije je ipak da riječi redovito ponavljamo. Pohranjuju se samo one riječi koje često čitamo ili pišemo. Moglo bi se reći da se riječi arhiviraju poput slike. Ovaj princip učenja vrijedi i kod majmuna. Majmuni mogu naučiti “čitati” riječi ako su ih dovoljno često vidjeli. Iako ne razumiju riječi, oni je prepoznaju po njezinom obliku. Za tečno govorenje jezika potrebno nam je puno riječi. Zbog toga vokabular mora biti dobro organiziran. Buduči da naša memorija funkcionira poput arhiva. Da bi se riječ brzo pronašla, memorija mora znati gdje je treba tražiti. Stoga je riječi bolje učiti u određenom kontekstu. Tako će naš mozak uvijek moći otvoriti pravu “datoteku”. Međutim, sve što smo dobro naučili također možemo ponovno zaboraviti. U tom slučaju znanje se seli iz aktivne u pasivnu memoriju. Zaboravljanjem se oslobađamo podataka koje više ne trebamo. Na taj način naš mozak radi mjesta za nove i važnije stvari. Stoga je bitno da svoje znanje redovito aktiviramo. Ono što je u pasivnoj memoriji ipak nije zauvijek izgubljeno. Kad spazimo zaboravljenu riječ, ponovno je se sjetimo. Brže učimo ono što smo već jednom naučili. Onaj tko želi proširiti svoj vokabular mora proširiti i svoje hobije. Budući da svatko od nas ima određene interese. Zbog toga se većinom bavimo istim stvarima. Jedan jezik se sastoji od mnogo različitih semantičkih polja. Onaj koga zanima politika trebao bi također nekad čitati sportske novine!