Zbirka izraza

hr Pridjevi 2   »   ha adjectives 2

79 [sedamdeset i devet]

Pridjevi 2

Pridjevi 2

79 [sabain da tara]

adjectives 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski hausa igra Više
Imam plavu haljinu na sebi. I-- san-e ---r--a -hu-i I__ s____ d_ r___ s____ I-a s-n-e d- r-g- s-u-i ----------------------- Ina sanye da riga shudi 0
Imam crvenu haljinu na sebi. In- -a--e da j-r-r---. I__ s____ d_ j__ r____ I-a s-n-e d- j-r r-g-. ---------------------- Ina sanye da jar riga. 0
Imam zelenu haljinu na sebi. I----a--e da-ri--- --r-. I__ s____ d_ r____ k____ I-a s-n-e d- r-g-r k-r-. ------------------------ Ina sanye da rigar kore. 0
Kupujem crnu torbu. In----y-- --k---j-k-. I__ s____ b____ j____ I-a s-y-n b-k-r j-k-. --------------------- Ina siyan bakar jaka. 0
Kupujem smeđu torbu. In- si-an jakar launi- ru-a- ----. I__ s____ j____ l_____ r____ k____ I-a s-y-n j-k-r l-u-i- r-w-n k-s-. ---------------------------------- Ina siyan jakar launin ruwan kasa. 0
Kupujem bijelu torbu. In--si--n--arar--a-a. I__ s____ f____ j____ I-a s-y-n f-r-r j-k-. --------------------- Ina siyan farar jaka. 0
Trebam nov auto. I-a----a-a--sa---ar m--a I__ b______ s______ m___ I-a b-k-t-n s-b-w-r m-t- ------------------------ Ina bukatan sabuwar mota 0
Trebam brz auto. In- -----a- ---a -a- sau-i I__ b______ m___ m__ s____ I-a b-k-t-n m-t- m-i s-u-i -------------------------- Ina bukatan mota mai sauri 0
Trebam udoban auto. In- --ka--- -------- d-di I__ b______ m___ m__ d___ I-a b-k-t-n m-t- m-i d-d- ------------------------- Ina bukatan mota mai dadi 0
Tamo gore stanuje jedna stara žena. Wat- tso-u-a t-----a-n- - -a-. W___ t______ t___ z____ a c___ W-t- t-o-u-a t-n- z-u-e a c-n- ------------------------------ Wata tsohuwa tana zaune a can. 0
Tamo gore stanuje jedna debela žena. Wat- m-ce-------ba t--a z----------. W___ m___ m__ k___ t___ z____ a c___ W-t- m-c- m-i k-b- t-n- z-u-e a c-n- ------------------------------------ Wata mace mai kiba tana zaune a can. 0
Tamo dolje stanuje jedna znatiželjna žena. W--- -a-- m-i s-n---ni-t-n--zau---a ---. W___ m___ m__ s__ s___ t___ z____ a c___ W-t- m-c- m-i s-n s-n- t-n- z-u-e a c-n- ---------------------------------------- Wata mace mai son sani tana zaune a can. 0
Naši gosti su bili dragi ljudi. B---nm- m--an- ne-ma-- -yau. B______ m_____ n_ m___ k____ B-ƙ-n-u m-t-n- n- m-s- k-a-. ---------------------------- Baƙinmu mutane ne masu kyau. 0
Naši gosti su bili pristojni ljudi. Baƙ-nm- -utane--e -a---la-a--. B______ m_____ n_ m___ l______ B-ƙ-n-u m-t-n- n- m-s- l-d-b-. ------------------------------ Baƙinmu mutane ne masu ladabi. 0
Naši gosti su bili zanimljivi ljudi. B---n-u --n ka----e m--ane -a-u ba- sh-aw-. B______ s__ k______ m_____ m___ b__ s______ B-ƙ-n-u s-n k-s-n-e m-t-n- m-s- b-n s-a-w-. ------------------------------------------- Baƙinmu sun kasance mutane masu ban shaawa. 0
Imam dragu djecu. I-- s-n ya-a I__ s__ y___ I-a s-n y-r- ------------ Ina son yara 0
Ali susjedi imaju bezobraznu djecu. Amma-m-k-abta --na--- -a-a n- --nza. A___ m_______ s___ d_ y___ n_ b_____ A-m- m-k-a-t- s-n- d- y-y- n- b-n-a- ------------------------------------ Amma makwabta suna da yaya na banza. 0
Jesu li Vaša djeca dobra? Shin --ra-ku s--- d---y-u? S___ y______ s___ d_ k____ S-i- y-r-n-u s-n- d- k-a-? -------------------------- Shin yaranku suna da kyau? 0

Jedan jezik, mnogo varijeteta

Čak i kada govorimo samo jedan jezik, govorimo mnogo jezika. Budući da nijedan jezik nije zatvoren sustav. Svaki jezik pokazuje mnoge različite dimenzije. Jezik je živi sustav. Govornici se uvijek usmjeravaju prema svojim sugovornicima. Stoga ljudi mijenjaju jezik koji govore. Ti varijeteti se pojavljuju u različitim oblicima. Svaki jezik, na primjer, ima povijest. Ona se mijenjala i nastavit će se mijenjati. To se vidi po tome što stariji ljudi govore drugačije od mladih. U većini jezika također postoje različiti dijalekti. Međutim, mnogi govornici dijalekata se mogu prilagoditi svojoj okolini. U određenim situacijama govore standardni jezik. Različite društvene skupine koriste različite jezike. Jezik mladih ili lovački žargon su primjer za to. Većina ljudi govori drugačije na poslu nego kod kuće. Mnogi na poslu koriste i stručni jezik. Razlike postoje i u usmenom i pismenom jeziku. Govorni jezik je većinom puno jednostavniji od pisanog. Ta razlika može biti jako velika. To je slučaj kad se pisani jezici dugo ne mijenjaju. Govornik tada mora prvo naučiti jezik koristiti pismo. Jezik žena i muškaraca se često razlikuje. U zapadnim društvima ta razlika nije jako velika. Međutim, postoje zemlje u kojima žene govore sasvim drugačije od muškaraca. U nekim kulturama uljudnost ima vlastiti jezični oblik. Pričanje uopće nija lako! Moramo paziti na mnoge različite stvari istovremeno...