Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   hy անցյալ 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [ութանասունմեկ]

81 [ut’anasunmek]

անցյալ 1

ants’yal 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski armenski igra Više
pisati գրել գ___ գ-ե- ---- գրել 0
grel g___ g-e- ---- grel
On je napisao pismo. Նա ---ակ գրե-: Ն_ ն____ գ____ Ն- ն-մ-կ գ-ե-: -------------- Նա նամակ գրեց: 0
N---a-ak-gre-s’ N_ n____ g_____ N- n-m-k g-e-s- --------------- Na namak grets’
A ona je napisala razglednicu. Ե- ն- --ց-- --ե-: Ե_ ն_ բ____ գ____ Ե- ն- բ-ց-կ գ-ե-: ----------------- Եվ նա բացիկ գրեց: 0
Yev n----t-’---g--ts’ Y__ n_ b______ g_____ Y-v n- b-t-’-k g-e-s- --------------------- Yev na bats’ik grets’
čitati կարդ-լ կ_____ կ-ր-ա- ------ կարդալ 0
kar--l k_____ k-r-a- ------ kardal
On je čitao ilustrirani časopis. Նա-կ----ւմ -ր---ս-գիր-: Ն_ կ______ է_ ա________ Ն- կ-ր-ո-մ է- ա-ս-գ-ր-: ----------------------- Նա կարդում էր ամսագիրը: 0
Na k-rd-m -r--msa-i-y N_ k_____ e_ a_______ N- k-r-u- e- a-s-g-r- --------------------- Na kardum er amsagiry
A ona je čitala knjigu. Եվ նա կա-դում -ր մ----ր-: Ե_ ն_ կ______ է_ մ_ գ____ Ե- ն- կ-ր-ո-մ է- մ- գ-ր-: ------------------------- Եվ նա կարդում էր մի գիրք: 0
Yev n--ka-du- er--- ----’ Y__ n_ k_____ e_ m_ g____ Y-v n- k-r-u- e- m- g-r-’ ------------------------- Yev na kardum er mi girk’
uzeti վ-րց--լ վ______ վ-ր-ն-լ ------- վերցնել 0
v---s’nel v________ v-r-s-n-l --------- verts’nel
On je uzeo cigaretu. Ն-----սիգ-----վ-րցրեց: Ն_ մ_ ս______ վ_______ Ն- մ- ս-գ-ր-տ վ-ր-ր-ց- ---------------------- Նա մի սիգարետ վերցրեց: 0
N- -i s----e- ve-t---ets’ N_ m_ s______ v__________ N- m- s-g-r-t v-r-s-r-t-’ ------------------------- Na mi sigaret verts’rets’
Ona je uzela komad čokolade. Ն- մի կտոր շ-կոլադ վե--րե-: Ն_ մ_ կ___ շ______ վ_______ Ն- մ- կ-ո- շ-կ-լ-դ վ-ր-ր-ց- --------------------------- Նա մի կտոր շոկոլադ վերցրեց: 0
Na -i-kt---sho--l-- -er-s’-e-s’ N_ m_ k___ s_______ v__________ N- m- k-o- s-o-o-a- v-r-s-r-t-’ ------------------------------- Na mi ktor shokolad verts’rets’
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. Նա--ն---ա-ա-իմ էր---ե-- ի-- -ա -ավատա-ի-: Ն_ ա__________ է_ ե____ ի__ ն_ հ_________ Ն- ա-հ-վ-տ-ր-մ է- ե-ե-, ի-կ ն- հ-վ-տ-ր-մ- ----------------------------------------- Նա անհավատարիմ էր եղել, իսկ նա հավատարիմ: 0
N--a------arim-e- y--h--,--sk--- hav-tarim N_ a__________ e_ y______ i__ n_ h________ N- a-h-v-t-r-m e- y-g-e-, i-k n- h-v-t-r-m ------------------------------------------ Na anhavatarim er yeghel, isk na havatarim
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. Նա ծ-----էր եղե---իս- -ա-ջ-ն-սեր --: Ն_ ծ____ է_ ե____ ի__ ն_ ջ______ է__ Ն- ծ-ւ-լ է- ե-ե-, ի-կ ն- ջ-ն-ս-ր է-: ------------------------------------ Նա ծույլ էր եղել, իսկ նա ջանասեր էր: 0
Na-tsuyl--- -e--el,-i-k----janas-r--r N_ t____ e_ y______ i__ n_ j______ e_ N- t-u-l e- y-g-e-, i-k n- j-n-s-r e- ------------------------------------- Na tsuyl er yeghel, isk na janaser er
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. Ն- աղք-տ--ր- ի-կ--- հա--ւս-: Ն_ ա____ է__ ի__ ն_ հ_______ Ն- ա-ք-տ է-, ի-կ ն- հ-ր-ւ-տ- ---------------------------- Նա աղքատ էր, իսկ նա հարուստ: 0
N--agh-’at e-----k----h--ust N_ a______ e__ i__ n_ h_____ N- a-h-’-t e-, i-k n- h-r-s- ---------------------------- Na aghk’at er, isk na harust
On nije imao novaca, nego dugove. Նա--ո- -ուներ---յ- -արտ-եր: Ն_ փ__ չ______ ա__ պ_______ Ն- փ-ղ չ-ւ-ե-, ա-լ պ-ր-ք-ր- --------------------------- Նա փող չուներ, այլ պարտքեր: 0
N- -’v--h --’u-e-,---l-pa-tk’yer N_ p_____ c_______ a__ p________ N- p-v-g- c-’-n-r- a-l p-r-k-y-r -------------------------------- Na p’vogh ch’uner, ayl partk’yer
On nije imao sreće, nego peh. Ն--հա--ղությ-ւն --ւ--ր,---- ---որդու-յու-: Ն_ հ___________ չ______ ա__ ձ_____________ Ն- հ-ջ-ղ-ւ-յ-ւ- չ-ւ-ե-, ա-լ ձ-խ-ր-ո-թ-ո-ն- ------------------------------------------ Նա հաջողություն չուներ, այլ ձախորդություն: 0
Na h--o-h--’y----h’u--r, a-- dz-k--rdut’yun N_ h___________ c_______ a__ d_____________ N- h-j-g-u-’-u- c-’-n-r- a-l d-a-h-r-u-’-u- ------------------------------------------- Na hajoghut’yun ch’uner, ayl dzakhordut’yun
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. Նա չ-ւներ-հաջ-ղ---յ--ն--ա-լ անհա----ւ-յ---: Ն_ չ_____ հ____________ ա__ ա______________ Ն- չ-ւ-ե- հ-ջ-ղ-ւ-յ-ւ-, ա-լ ա-հ-ջ-ղ-ւ-յ-ւ-: ------------------------------------------- Նա չուներ հաջողություն, այլ անհաջողություն: 0
Na--h--ner-h-j--h---yun,--yl-a-h-joghu----n N_ c______ h____________ a__ a_____________ N- c-’-n-r h-j-g-u-’-u-, a-l a-h-j-g-u-’-u- ------------------------------------------- Na ch’uner hajoghut’yun, ayl anhajoghut’yun
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. Ն- գ----է-,-այլ դժ-ոհ: Ն_ գ__ չ___ ա__ դ_____ Ն- գ-հ չ-ր- ա-լ դ-գ-հ- ---------------------- Նա գոհ չէր, այլ դժգոհ: 0
N---o- -h--r--a-l-d--goh N_ g__ c_____ a__ d_____ N- g-h c-’-r- a-l d-h-o- ------------------------ Na goh ch’er, ayl dzhgoh
On nije bio sretan, nego nesretan. Նա--ր-ա--- չէ---ա-- ---ա-տ: Ն_ ե______ չ___ ա__ դ______ Ն- ե-ջ-ն-կ չ-ր- ա-լ դ-բ-խ-: --------------------------- Նա երջանիկ չէր, այլ դժբախտ: 0
N--y-r-an-- c-’-r, -yl d-h--kht N_ y_______ c_____ a__ d_______ N- y-r-a-i- c-’-r- a-l d-h-a-h- ------------------------------- Na yerjanik ch’er, ayl dzhbakht
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. Ն--հա-ա-ր-լ--չէ-,-այ- հակ----լ-: Ն_ հ________ չ___ ա__ հ_________ Ն- հ-մ-կ-ե-ի չ-ր- ա-լ հ-կ-կ-ե-ի- -------------------------------- Նա համակրելի չէր, այլ հակակրելի: 0
N--------el- c-’er- a-- -aka-re-i N_ h________ c_____ a__ h________ N- h-m-k-e-i c-’-r- a-l h-k-k-e-i --------------------------------- Na hamakreli ch’er, ayl hakakreli

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...