Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   uz otgan 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [sakson bir]

otgan 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski uzbekistanski igra Više
pisati y-zi-h y_____ y-z-s- ------ yozish 0
On je napisao pismo. U -at yoz--. U x__ y_____ U x-t y-z-i- ------------ U xat yozdi. 0
A ona je napisala razglednicu. V- u-k-r-- --zd-. V_ u k____ y_____ V- u k-r-a y-z-i- ----------------- Va u karta yozdi. 0
čitati oq-ng o____ o-i-g ----- oqing 0
On je čitao ilustrirani časopis. U -ur-al--qi--. U j_____ o_____ U j-r-a- o-i-i- --------------- U jurnal oqidi. 0
A ona je čitala knjigu. V----ki-ob -----. V_ u k____ o_____ V- u k-t-b o-i-i- ----------------- Va u kitob oqidi. 0
uzeti o-i-h o____ o-i-h ----- olish 0
On je uzeo cigaretu. U-s----et--l-i. U s______ o____ U s-g-r-t o-d-. --------------- U sigaret oldi. 0
Ona je uzela komad čokolade. U -i--p--c-a-s-ok-----o---. U b__ p_____ s_______ o____ U b-r p-r-h- s-o-o-a- o-d-. --------------------------- U bir parcha shokolad oldi. 0
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. U---yon----i-di---e--- - --diq----. U x______ q_____ l____ u s____ e___ U x-y-n-t q-l-i- l-k-n u s-d-q e-i- ----------------------------------- U xiyonat qildi, lekin u sodiq edi. 0
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. U-dang-sa----, l---- u-ban- ---. U d______ e___ l____ u b___ e___ U d-n-a-a e-i- l-k-n u b-n- e-i- -------------------------------- U dangasa edi, lekin u band edi. 0
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. U -a---ga- e--, l---n-- -----di. U k_______ e___ l____ u b__ e___ U k-m-a-a- e-i- l-k-n u b-y e-i- -------------------------------- U kambagal edi, lekin u boy edi. 0
On nije imao novaca, nego dugove. U-in- qarz---ida- -os-qa--u-i y-q --i. U____ q__________ b_____ p___ y__ e___ U-i-g q-r-l-r-d-n b-s-q- p-l- y-q e-i- -------------------------------------- Uning qarzlaridan boshqa puli yoq edi. 0
On nije imao sreće, nego peh. U---adl- em---e-i,---un-h-k---m-d-iz-edi. U o_____ e___ e___ s________ o______ e___ U o-a-l- e-a- e-i- s-u-c-a-i o-a-s-z e-i- ----------------------------------------- U omadli emas edi, shunchaki omadsiz edi. 0
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. U---v---aq-ya--a --ish- o----i--l-k-- -u-aff-qi---s-z-bo-d-. U m_____________ e_____ o______ l____ m______________ b_____ U m-v-f-a-i-a-g- e-i-h- o-m-d-, l-k-n m-v-f-a-i-a-s-z b-l-i- ------------------------------------------------------------ U muvaffaqiyatga erisha olmadi, lekin muvaffaqiyatsiz boldi. 0
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. U mam--- em------l-i n-r-z----i. U m_____ e____ b____ n_____ e___ U m-m-u- e-a-, b-l-i n-r-z- e-i- -------------------------------- U mamnun emas, balki norozi edi. 0
On nije bio sretan, nego nesretan. U ----l- e--s ---, u-------- -di. U b_____ e___ e___ u b______ e___ U b-x-l- e-a- e-i- u b-x-s-z e-i- --------------------------------- U baxtli emas edi, u baxtsiz edi. 0
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. U y--ma--i,---------. U y________ y________ U y-q-a-d-, y-q-a-d-. --------------------- U yoqmasdi, yoqmasdi. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...