Zbirka izraza

hr Ćaskanje 2   »   vi Cuộc nói chuyện nhỏ 2

21 [dvadeset i jedan]

Ćaskanje 2

Ćaskanje 2

21 [Hai mươi mốt]

Cuộc nói chuyện nhỏ 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski vijetnamski igra Više
Odakle ste? Bạn-t--đ------? B__ t_ đ__ đ___ B-n t- đ-u đ-n- --------------- Bạn từ đâu đến? 0
Iz Basela. Từ B-sel. T_ B_____ T- B-s-l- --------- Từ Basel. 0
Basel je u Švicarskoj. Ba----ở bê- -----S-. B____ ở b__ T___ S__ B-s-l ở b-n T-ụ- S-. -------------------- Basel ở bên Thụy Sĩ. 0
Mogu li Vam predstaviti gospodina Milera? Tô- xin-giới -hiệ- v-i --- --g-Mül---. T__ x__ g___ t____ v__ b__ ô__ M______ T-i x-n g-ớ- t-i-u v-i b-n ô-g M-l-e-. -------------------------------------- Tôi xin giới thiệu với bạn ông Müller. 0
On je stranac. Ôn-----l- -gười--goại-q-ố-. Ô__ ấ_ l_ n____ n____ q____ Ô-g ấ- l- n-ư-i n-o-i q-ố-. --------------------------- Ông ấy là người ngoại quốc. 0
On govori više jezika. Ô-- ấy -ó- đ-ợ- -h-ều-n--- n--. Ô__ ấ_ n__ đ___ n____ n___ n___ Ô-g ấ- n-i đ-ợ- n-i-u n-ô- n-ữ- ------------------------------- Ông ấy nói được nhiều ngôn ngữ. 0
Jeste li prvi put ovdje? Bạ----i---y-l-- ----à? B__ t__ đ__ l__ đ__ à_ B-n t-i đ-y l-n đ-u à- ---------------------- Bạn tới đây lần đầu à? 0
Ne, bio / bila sam već ovdje prošle godine. Không, tôi n-- ng-á- đ- ở -ây r--. K_____ t__ n__ n____ đ_ ở đ__ r___ K-ô-g- t-i n-m n-o-i đ- ở đ-y r-i- ---------------------------------- Không, tôi năm ngoái đã ở đây rồi. 0
Ali samo jedan tjedan. N--ng -hỉ-c- m-- t-ần--hôi. N____ c__ c_ m__ t___ t____ N-ư-g c-ỉ c- m-t t-ầ- t-ô-. --------------------------- Nhưng chỉ có một tuần thôi. 0
Kako Vam se dopada kod nas? B-n -- th--------- k-ô-g? B__ c_ t____ ở đ__ k_____ B-n c- t-í-h ở đ-y k-ô-g- ------------------------- Bạn có thích ở đây không? 0
Jako dobro. Ljudi su ljubazni. R------ch.---- ng--i--ất-l---ễ-mế-. R__ t_____ M__ n____ r__ l_ d_ m___ R-t t-í-h- M-i n-ư-i r-t l- d- m-n- ----------------------------------- Rất thích. Mọi người rất là dễ mến. 0
I krajolik mi se također dopada. Và--ô--cũng---í---qu--- ---h ở-đâ-. V_ t__ c___ t____ q____ c___ ở đ___ V- t-i c-n- t-í-h q-a-g c-n- ở đ-y- ----------------------------------- Và tôi cũng thích quang cảnh ở đây. 0
Šta ste po zanimanju? B-n-là- -g----ì ---? B__ l__ n___ g_ v___ B-n l-m n-h- g- v-y- -------------------- Bạn làm nghề gì vậy? 0
Ja sam prevoditelj. Tô--l- p--ên-d-ch. T__ l_ p____ d____ T-i l- p-i-n d-c-. ------------------ Tôi là phiên dịch. 0
Prevodim knjige. T-i dịc- -á-h. T__ d___ s____ T-i d-c- s-c-. -------------- Tôi dịch sách. 0
Jeste li sami ovdje? Bạn----â--m-- mìn--à? B__ ở đ__ m__ m___ à_ B-n ở đ-y m-t m-n- à- --------------------- Bạn ở đây một mình à? 0
Ne, moja žena / moj muž je također ovdje. Kh-ng, v--/ --ồ-g t-i --ng-ở đây. K_____ v_ / c____ t__ c___ ở đ___ K-ô-g- v- / c-ồ-g t-i c-n- ở đ-y- --------------------------------- Không, vợ / chồng tôi cũng ở đây. 0
А tamo su moje dvoje djece. Và -- -- ha----- -o- t-i. V_ đ_ l_ h__ đ__ c__ t___ V- đ- l- h-i đ-a c-n t-i- ------------------------- Và đó là hai đứa con tôi. 0

Romanski jezici

700 milijuna ljudi su izvorni govornici nekog od romanskog jezika. Time romanska skupina jezika spada u najvažnije jezike u svijetu. Romanski jezici spadaju u indoeuropsku porodicu jezika. Svi romanski jezici potječu od latinskog. To znači da su potomci jezika Rima. Osnova svih romanskih jezika bio je vulgarni latinski jezik. Pod tim se podrazumijeva govorni jezik kasnog antičkog doba. Vulgarni latinski jezik se raširio Europom romanskim osvajanjima. Iz njega su se zatim razvili romanski jezici i dijalekti. Sam latinski je naprotiv italski jezik. Ukupno postoji oko 15 romanskih jezika. Teško je odrediti točan broj. Često je nejasno da li se tu ubrajaju i zasebni jezici ili samo dijalekti. Neki romanski jezici su u međuvremenu izumrli. Međutim, na romanskoj osnovi su također nastali novi jezici. To su kreolski jezici. Danas je španjolski najveći romanski jezik u svijetu. On spada u svjetske jezik s više od 380 milijuna govornika. Znanstvenicima su romanski jezici jako zanimljivi. Budući da je povijest te jezične skupine dobro dokumentirana. Latinski ili romanski spisi postoje već 2.500 godina. Jezikoslovci pomoću njih ispituju nastanak pojedinih jezika. Na taj način mogu istražiti pravila po kojima se razvija jezik. Mnoga od ovih rezultata mogu se primijeniti na druge jezike. Gramatika romanskih jezika je slično građena. Međutim, najviše sličnosti je u vokabularu tih jezika. Ukoliko čovjek govori romanski jezik, lako će naučiti drugi. Hvala ti, latinski!
Dali si znao?
Japanski jezik spada sigurno u najfascinantnije jezike. Naročito je pismo za puno ljudi interesantno. Sastoji se od kineskih znakova i dva slogovna pisma. Za japanski su takođe karakteristični mnogi dijalekti. Oni se djelimice znatno razlikuju između sebe. Može se desiti da se dva govornika iz različitih područja ne razumiju. Japanski posjeduje melodični akcent. Kada se neka riječ želi naglasiti, ne govori se, znači, glasnije. Mijenja se visina tonova. Oko 130 milijuna ljudi govori japanski. Većina njih, naravno, živi u Japanu. Međutim, i u Brazilu i Sjevernoj Americi ima velikih grupa govornika japanskog jezika. To su potomci japanskih iseljenika. Pravih govornika japanskog kao drugog jezika ima relativno malo. Ali upravo to bi nas trebalo motivirati da naučimo ovaj uzbudljivi jezik!