Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   vi Mùa trong năm và thời tiết

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [Mười sáu]

Mùa trong năm và thời tiết

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski vijetnamski igra Više
Ovo su godišnja doba: Đó -à n-ữ-- m-a--r-n--nă-: Đ_ l_ n____ m__ t____ n___ Đ- l- n-ữ-g m-a t-o-g n-m- -------------------------- Đó là những mùa trong năm: 0
Proljeće, ljeto, Mù-----n- --- h-, M__ x____ m__ h__ M-a x-â-, m-a h-, ----------------- Mùa xuân, mùa hạ, 0
jesen i zima. Mùa -h---- mù--đông. M__ t__ v_ m__ đ____ M-a t-u v- m-a đ-n-. -------------------- Mùa thu và mùa đông. 0
Ljeto je vruće. Mùa--è n-ng. M__ h_ n____ M-a h- n-n-. ------------ Mùa hè nóng. 0
Ljeti sija sunce. M-a h--t-ờ- -ắ-g. M__ h_ t___ n____ M-a h- t-ờ- n-n-. ----------------- Mùa hè trời nắng. 0
Ljeti rado idemo šetati. Chún- tôi-t-íc---- dạ---ào --a hè. C____ t__ t____ đ_ d__ v__ m__ h__ C-ú-g t-i t-í-h đ- d-o v-o m-a h-. ---------------------------------- Chúng tôi thích đi dạo vào mùa hè. 0
Zima je hladna. M-a đ--g -ạ-h. M__ đ___ l____ M-a đ-n- l-n-. -------------- Mùa đông lạnh. 0
Zimi pada snijeg ili kiša. Mùa--ô-g tuyết rơ- hay-t-ờ- ---. M__ đ___ t____ r__ h__ t___ m___ M-a đ-n- t-y-t r-i h-y t-ờ- m-a- -------------------------------- Mùa đông tuyết rơi hay trời mưa. 0
Zimi rado ostajemo doma. Ch-----ô- t-íc- ở--ron--nh----o m-a -ông. C____ t__ t____ ở t____ n__ v__ m__ đ____ C-ú-g t-i t-í-h ở t-o-g n-à v-o m-a đ-n-. ----------------------------------------- Chúng tôi thích ở trong nhà vào mùa đông. 0
Hladno je. Trờ--l-nh. T___ l____ T-ờ- l-n-. ---------- Trời lạnh. 0
Pada kiša. T-ờ--mưa. T___ m___ T-ờ- m-a- --------- Trời mưa. 0
Vjetrovito je. T--i gió. T___ g___ T-ờ- g-ó- --------- Trời gió. 0
Toplo je. T--i ấm. T___ ấ__ T-ờ- ấ-. -------- Trời ấm. 0
Sunčano je. T-ời-----. T___ n____ T-ờ- n-n-. ---------- Trời nắng. 0
Vedro je. Trờ- -ẹp. T___ đ___ T-ờ- đ-p- --------- Trời đẹp. 0
Kakvo je vrijeme danas? Hôm-nay -hờ--ti-- -- s--? H__ n__ t___ t___ r_ s___ H-m n-y t-ờ- t-ế- r- s-o- ------------------------- Hôm nay thời tiết ra sao? 0
Danas je hladno. Hôm ----t-ời-l-n-. H__ n__ t___ l____ H-m n-y t-ờ- l-n-. ------------------ Hôm nay trời lạnh. 0
Danas je toplo. H---n-- trờ--ấ-. H__ n__ t___ ấ__ H-m n-y t-ờ- ấ-. ---------------- Hôm nay trời ấm. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + vijetnamski (1-100) MP3 vijetnamski (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...