Zbirka izraza

hr nešto opravdati 3   »   vi Biện hộ cái gì 3

77 [sedamdeset i sedam]

nešto opravdati 3

nešto opravdati 3

77 [Bảy mươi bảy ]

Biện hộ cái gì 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski vijetnamski igra Više
Zašto ne jedete tortu? Tạ- --o--ạ--kh-n- -n -á----gọ-? Tại sao bạn không ăn bánh ngọt? T-i s-o b-n k-ô-g ă- b-n- n-ọ-? ------------------------------- Tại sao bạn không ăn bánh ngọt? 0
Moram smršaviti. T------- g-ảm-cân. Tôi phải giảm cân. T-i p-ả- g-ả- c-n- ------------------ Tôi phải giảm cân. 0
Ne jedem ju, jer moram smršaviti. Tôi kh-ng---, b-i -ì -ô--phả- -iảm -ân. Tôi không ăn, bởi vì tôi phải giảm cân. T-i k-ô-g ă-, b-i v- t-i p-ả- g-ả- c-n- --------------------------------------- Tôi không ăn, bởi vì tôi phải giảm cân. 0
Zašto ne pijete pivo? T-- s-o b-n--h--g -ố-g b-a? Tại sao bạn không uống bia? T-i s-o b-n k-ô-g u-n- b-a- --------------------------- Tại sao bạn không uống bia? 0
Moram još voziti. T----ò- -hải-đi -ữa. Tôi còn phải đi nữa. T-i c-n p-ả- đ- n-a- -------------------- Tôi còn phải đi nữa. 0
Ne pijem ga, jer moram još voziti. T-- k---g-uốn----ởi ---t-i-c-n-p-ả---- nữ-. Tôi không uống, bởi vì tôi còn phải đi nữa. T-i k-ô-g u-n-, b-i v- t-i c-n p-ả- đ- n-a- ------------------------------------------- Tôi không uống, bởi vì tôi còn phải đi nữa. 0
Zašto ne piješ kavu? T-i-sao--ạ- -h--g uống--à phê? Tại sao bạn không uống cà phê? T-i s-o b-n k-ô-g u-n- c- p-ê- ------------------------------ Tại sao bạn không uống cà phê? 0
Hladna je. N- --n-. Nó lạnh. N- l-n-. -------- Nó lạnh. 0
Ne pijem je, jer je hladna. T-------g ----, b----ì -ó -ạ-h. Tôi không uống, bởi vì nó lạnh. T-i k-ô-g u-n-, b-i v- n- l-n-. ------------------------------- Tôi không uống, bởi vì nó lạnh. 0
Zašto ne piješ čaj? T-i sa--bạn-khô---u--g-t-à? Tại sao bạn không uống trà? T-i s-o b-n k-ô-g u-n- t-à- --------------------------- Tại sao bạn không uống trà? 0
Nemam šećera. T-i-không c- đườn-. Tôi không có đường. T-i k-ô-g c- đ-ờ-g- ------------------- Tôi không có đường. 0
Ne pijem ga, jer nemam šećera. Tôi----ng -ố-g- --- -- t-- k--ng có -ư-ng. Tôi không uống, bởi vì tôi không có đường. T-i k-ô-g u-n-, b-i v- t-i k-ô-g c- đ-ờ-g- ------------------------------------------ Tôi không uống, bởi vì tôi không có đường. 0
Zašto ne jedete juhu? Tai-sa- --n k--ng ---x-p? Tai sao bạn không ăn xúp? T-i s-o b-n k-ô-g ă- x-p- ------------------------- Tai sao bạn không ăn xúp? 0
Nisam ju naručio / naručila. Tôi đã k-ô-- gọ--m-n đó. Tôi đã không gọi món đó. T-i đ- k-ô-g g-i m-n đ-. ------------------------ Tôi đã không gọi món đó. 0
Ne jedem je, jer je nisam naručio / naručila. T-- k---g -n,---i -- t-i--- k---- -ọi -ó- -ó. Tôi không ăn, bởi vì tôi đã không gọi món đó. T-i k-ô-g ă-, b-i v- t-i đ- k-ô-g g-i m-n đ-. --------------------------------------------- Tôi không ăn, bởi vì tôi đã không gọi món đó. 0
Zašto ne jedete meso? Tại -ao-bạn---ô-------hị-? Tại sao bạn không ăn thịt? T-i s-o b-n k-ô-g ă- t-ị-? -------------------------- Tại sao bạn không ăn thịt? 0
Ja sam vegetarijanac. T-i-l- n-ười-ăn---a-. Tôi là người ăn chay. T-i l- n-ư-i ă- c-a-. --------------------- Tôi là người ăn chay. 0
Ne jedem ga, jer sam vegetarijanac. Tô--------ăn ----- -ởi v- --i-là-ng-ờ- ăn--hay. Tôi không ăn thịt, bởi vì tôi là người ăn chay. T-i k-ô-g ă- t-ị-, b-i v- t-i l- n-ư-i ă- c-a-. ----------------------------------------------- Tôi không ăn thịt, bởi vì tôi là người ăn chay. 0

Gestiuliranje pomaže kod učenja vokabulara

Kad učimo vokabular, naš mozak je jako zaposlen. Mora pohraniti svaku novu riječ. Mozgu se pri učenju može i pomoći. To se postiže gestikuliranjem. Gestikuliranje pomaže našem pamćenju. Bolje pamtimo riječi ako pritom koristimo gestikulaciju. To je jasno dokazano istraživanjem. Istraživači su ispitanicima dali da nauče vokabular. Te riječi zapravo nisu postojale. Pripadale su umjetnom jeziku. Ispitanicima su neke riječi bile prenesen gestikuliranjem. To znači da ispitanici nisu samo slušali ili čitali riječi. Ispitanici su koristeći geste također i oponašali značenje riječi. Za vrijeme učenja im se mjerila moždana aktivnost. Pritom su istraživači došli do zanimljivog otkrića. Kod učenja riječi uz geste bilo je aktivno više područja mozga. Uz aktivnosti u centru za govor izmjerena je i senzomotorička aktivnost. Ta dodatna moždana aktivnost utječe na naše pamćenje. Učenje uz gestikuliranje uzrokuje formiranje složenih mreža. Te mreže pohranjuju novu riječ na više mjesta u mozgu. Na taj način se vokabular može učinkovitije obraditi. Kad ih želimo koristiti, naš mozak ih brže pronalazi. Također se bolje pohranjuju. Važno je, međutim, da je gestikuliranje povezano s riječi. Naš mozak prepoznaje kad se riječ i gestikuliranje ne slažu. Nove spoznaje bi mogle dovesti do novih metoda podučavanja. Ljudi koji znaju malo o jezicima često uče sporo. Možda će učiti lakše ako riječi oponašaju fizički...