Zbirka izraza

hr Prošlost 3   »   vi Quá khứ 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [Tám mươi ba]

Quá khứ 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski vijetnamski igra Više
telefonirati G-i-điệ- ---ại G__ đ___ t____ G-i đ-ệ- t-o-i -------------- Gọi điện thoại 0
Telefonirao / telefonirala sam. Tôi đ---ọi--iện -hoạ-. T__ đ_ g__ đ___ t_____ T-i đ- g-i đ-ệ- t-o-i- ---------------------- Tôi đã gọi điện thoại. 0
Cijelo sam vrijeme telefonirao / telefonirala. Tôi-đ- --- điệ--t---i s---. T__ đ_ g__ đ___ t____ s____ T-i đ- g-i đ-ệ- t-o-i s-ố-. --------------------------- Tôi đã gọi điện thoại suốt. 0
pitati Hỏi H__ H-i --- Hỏi 0
Pitao / pitala sam. T----ã -ỏi. T__ đ_ h___ T-i đ- h-i- ----------- Tôi đã hỏi. 0
Uvijek sam pitao / pitala. Tôi--ú--n-o-cũn- -ã-hỏ-. T__ l__ n__ c___ đ_ h___ T-i l-c n-o c-n- đ- h-i- ------------------------ Tôi lúc nào cũng đã hỏi. 0
ispričati K- K_ K- -- Kể 0
Ispričao / ispričala sam. T---đã-k-. T__ đ_ k__ T-i đ- k-. ---------- Tôi đã kể. 0
Ispričao / ispričala sam cijelu priču. T-i-đ- k----t--â----u---. T__ đ_ k_ h__ c__ c______ T-i đ- k- h-t c-u c-u-ệ-. ------------------------- Tôi đã kể hết câu chuyện. 0
učiti H-c tập H__ t__ H-c t-p ------- Học tập 0
Učio / učila sam. Tô---ã-h-c. T__ đ_ h___ T-i đ- h-c- ----------- Tôi đã học. 0
Učio / učila sam cijelu večer. Tô- -ã h----uốt--u-i ---. T__ đ_ h__ s___ b___ t___ T-i đ- h-c s-ố- b-ổ- t-i- ------------------------- Tôi đã học suốt buổi tối. 0
raditi L-m vi-c L__ v___ L-m v-ệ- -------- Làm việc 0
Radio / radila sam. Tôi-đã --m vi-c. T__ đ_ l__ v____ T-i đ- l-m v-ệ-. ---------------- Tôi đã làm việc. 0
Radio / radila sam cijeli dan. Tôi-đã-l---việ---uốt cả--gà-. T__ đ_ l__ v___ s___ c_ n____ T-i đ- l-m v-ệ- s-ố- c- n-à-. ----------------------------- Tôi đã làm việc suốt cả ngày. 0
jesti -n Ă_ Ă- -- Ăn 0
Jeo / jela sam. Tô- đã--- ---. T__ đ_ ă_ r___ T-i đ- ă- r-i- -------------- Tôi đã ăn rồi. 0
Pojeo / pojela sam svu hranu. Tô--đã--n -ấ---ả-đồ -n-rồ-. T__ đ_ ă_ t__ c_ đ_ ă_ r___ T-i đ- ă- t-t c- đ- ă- r-i- --------------------------- Tôi đã ăn tất cả đồ ăn rồi. 0

Povijest lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Povijest lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sustavno proučavanje jezika. Ljudi već tisućama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemeljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su također u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju točan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera istražiti porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala povijest jezika. U 18. stoljeću se započelo s uspoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sustav. Najbitnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale znanosti. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Povijest lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!