Zbirka izraza

hr Prilozi   »   vi Trạng từ

100 [sto]

Prilozi

Prilozi

100 [Một trăm]

Trạng từ

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski vijetnamski igra Više
već jednom – još nikada M-- l---rồ--– -hưa---- -iờ M__ l__ r__ – c___ b__ g__ M-t l-n r-i – c-ư- b-o g-ờ -------------------------- Một lần rồi – chưa bao giờ 0
Jeste li već jednom bili u Berlinu? Bạn-đ----n- ----B--l-n --ư-? B__ đ_ t___ đ__ B_____ c____ B-n đ- t-n- đ-n B-r-i- c-ư-? ---------------------------- Bạn đã từng đến Berlin chưa? 0
Ne, još nikada. C-ư-,-c-ư----o-giờ. C____ c___ b__ g___ C-ư-, c-ư- b-o g-ờ- ------------------- Chưa, chưa bao giờ. 0
netko – nitko A--– --ô---c- ai A_ – k____ c_ a_ A- – k-ô-g c- a- ---------------- Ai – không có ai 0
Poznajete li nekoga ovdje? Bạ--có-qu----i-----y-kh--g? B__ c_ q___ a_ ở đ__ k_____ B-n c- q-e- a- ở đ-y k-ô-g- --------------------------- Bạn có quen ai ở đây không? 0
Ne, ne poznajem nikoga ovdje. K--ng,--ô---hông ---n -i-ở đ--. K_____ t__ k____ q___ a_ ở đ___ K-ô-g- t-i k-ô-g q-e- a- ở đ-y- ------------------------------- Không, tôi không quen ai ở đây. 0
još – ne više C-- – -h-n--nữa C__ – k____ n__ C-n – k-ô-g n-a --------------- Còn – không nữa 0
Ostajete li još dugo ovdje? Bạ- -òn-ở -ây-l-u--ữ----ô--? B__ c__ ở đ__ l__ n__ k_____ B-n c-n ở đ-y l-u n-a k-ô-g- ---------------------------- Bạn còn ở đây lâu nữa không? 0
Ne, ne ostajem više dugo ovdje. K-ông- -ôi ---ng-ở-đ-- -â--nữa. K_____ t__ k____ ở đ__ l__ n___ K-ô-g- t-i k-ô-g ở đ-y l-u n-a- ------------------------------- Không, tôi không ở đây lâu nữa. 0
još nešto – ništa više Gì -ữa-- --ôn- -ì---a G_ n__ – k____ g_ n__ G- n-a – k-ô-g g- n-a --------------------- Gì nữa – không gì nữa 0
Želite li još nešto popiti? Bạn--u-- u-n--gì-nữ--không? B__ m___ u___ g_ n__ k_____ B-n m-ố- u-n- g- n-a k-ô-g- --------------------------- Bạn muốn uống gì nữa không? 0
Ne, ne želim više ništa. K--n-, t-i-k-ô---m-ố---- n-a. K_____ t__ k____ m___ g_ n___ K-ô-g- t-i k-ô-g m-ố- g- n-a- ----------------------------- Không, tôi không muốn gì nữa. 0
već nešto – još ništa Có--ì r-i – --ưa c- gì--ết C_ g_ r__ – c___ c_ g_ h__ C- g- r-i – c-ư- c- g- h-t -------------------------- Có gì rồi – chưa có gì hết 0
Jeste li već nešto jeli? Bạn -n -ì-chư-? B__ ă_ g_ c____ B-n ă- g- c-ư-? --------------- Bạn ăn gì chưa? 0
Ne, još ništa nisam jeo / jela. Chư---tôi -h-- -n -ì h--. C____ t__ c___ ă_ g_ h___ C-ư-, t-i c-ư- ă- g- h-t- ------------------------- Chưa, tôi chưa ăn gì hết. 0
još netko – više nitko Ai nữ--– k--n--------. A_ n__ – k____ a_ n___ A- n-a – k-ô-g a- n-a- ---------------------- Ai nữa – không ai nữa. 0
Želi li još netko kavu? Có--- còn----n--- -hê--ữ- k---g? C_ a_ c__ m___ c_ p__ n__ k_____ C- a- c-n m-ố- c- p-ê n-a k-ô-g- -------------------------------- Có ai còn muốn cà phê nữa không? 0
Ne, nitko više. K---g- k-ô----- n-a. K_____ k____ a_ n___ K-ô-g- k-ô-g a- n-a- -------------------- Không, không ai nữa. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + vijetnamski (1-100) MP3 vijetnamski (1-100)
Video nije pronađen!

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 milijuna ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijske jezike. Arapski jezik nastao je prije više tisuća godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluotoku. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Također postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručno nazivlje je preuzeto i8z drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom sveučilištu i mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje…