Zbirka izraza

hr Upoznavanje   »   vi Làm quen

3 [tri]

Upoznavanje

Upoznavanje

3 [Ba]

Làm quen

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski vijetnamski igra Više
Bog! / Bok! X-n chào! X__ c____ X-n c-à-! --------- Xin chào! 0
Dobar dan! X-n chà-! X__ c____ X-n c-à-! --------- Xin chào! 0
Kako ste? / Kako si? K-ỏ- kh---? K___ k_____ K-ỏ- k-ô-g- ----------- Khỏe không? 0
Jeste li Vi iz Europe / Evrope? Bạ--------- Âu đến-à? B__ t_ c___ Â_ đ__ à_ B-n t- c-â- Â- đ-n à- --------------------- Bạn từ châu Âu đến à? 0
Jeste li Vi iz Amerike? B-n--ừ-c-----ỹ -ế- à? B__ t_ c___ M_ đ__ à_ B-n t- c-â- M- đ-n à- --------------------- Bạn từ châu Mỹ đến à? 0
Jeste li Vi iz Azije? Bạ---ừ--h-------n--? B__ t_ c___ Á đ__ à_ B-n t- c-â- Á đ-n à- -------------------- Bạn từ châu Á đến à? 0
U kojem hotelu ste smješteni? Bạn-ở -há-h ----n-o---y? B__ ở k____ s__ n__ v___ B-n ở k-á-h s-n n-o v-y- ------------------------ Bạn ở khách sạn nào vậy? 0
Koliko dugo ste već ovdje? B-n ở-đây -a- --u --i? B__ ở đ__ b__ l__ r___ B-n ở đ-y b-o l-u r-i- ---------------------- Bạn ở đây bao lâu rồi? 0
Koliko dugo ostajete? Bạ- --b-o--â-? B__ ở b__ l___ B-n ở b-o l-u- -------------- Bạn ở bao lâu? 0
Dopada li Vam se ovdje? B-- c--th----ở-đây--h---? B__ c_ t____ ở đ__ k_____ B-n c- t-í-h ở đ-y k-ô-g- ------------------------- Bạn có thích ở đây không? 0
Jeste li Vi ovdje na godišnjem odmoru? Bạ--đ--d--l--h - đâ---? B__ đ_ d_ l___ ở đ__ à_ B-n đ- d- l-c- ở đ-y à- ----------------------- Bạn đi du lịch ở đây à? 0
Posjetite me jednom! Bạ- -ã- đến-thă--tôi đ-! B__ h__ đ__ t___ t__ đ__ B-n h-y đ-n t-ă- t-i đ-! ------------------------ Bạn hãy đến thăm tôi đi! 0
Ovo je moja adresa. Đây-là đ-a chỉ-----tô-. Đ__ l_ đ__ c__ c__ t___ Đ-y l- đ-a c-ỉ c-a t-i- ----------------------- Đây là địa chỉ của tôi. 0
Hoćemo li se sutra vidjeti? Ngà---ai -hú-- -a c- --- -h-u k--n-? N___ m__ c____ t_ c_ g__ n___ k_____ N-à- m-i c-ú-g t- c- g-p n-a- k-ô-g- ------------------------------------ Ngày mai chúng ta có gặp nhau không? 0
Žao mi je, imam već nešto drugo u planu. Xin----,----- -a--t----ã-c-----c. X__ l___ n___ m__ t__ đ_ c_ v____ X-n l-i- n-à- m-i t-i đ- c- v-ệ-. --------------------------------- Xin lỗi, ngày mai tôi đã có việc. 0
Bok! / Bog! / Zbogom! Tạ- b-ệt! T__ b____ T-m b-ệ-! --------- Tạm biệt! 0
Doviđenja! Hẹn---- l-i ---! H__ g__ l__ n___ H-n g-p l-i n-é- ---------------- Hẹn gặp lại nhé! 0
Do uskoro! Hẹ- --m---- l-i--h-! H__ s__ g__ l__ n___ H-n s-m g-p l-i n-é- -------------------- Hẹn sớm gặp lại nhé! 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + vijetnamski (1-100) MP3 vijetnamski (1-100)
Video nije pronađen!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz povijest je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio dešifrirati abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti tisućama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Dali si znao?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 milijuna ljudi to je materinski jezik. Više od 140 miliijuna od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 milijuna govornika u Indiji. Ostale skupine govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika u svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo raditi što više ljudi!