Zbirka izraza

hr Dani u tjednu   »   de Wochentage

9 [devet]

Dani u tjednu

Dani u tjednu

9 [neun]

Wochentage

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski njemački igra Više
Ponedjeljak d----o--ag d__ M_____ d-r M-n-a- ---------- der Montag 0
Utorak d-r --en--ag d__ D_______ d-r D-e-s-a- ------------ der Dienstag 0
Srijeda d---M-tt---h d__ M_______ d-r M-t-w-c- ------------ der Mittwoch 0
Četvrtak de- D-nn---t-g d__ D_________ d-r D-n-e-s-a- -------------- der Donnerstag 0
Petak d-----e---g d__ F______ d-r F-e-t-g ----------- der Freitag 0
Subota der-Sam-t-g d__ S______ d-r S-m-t-g ----------- der Samstag 0
Nedjelja de----nn--g d__ S______ d-r S-n-t-g ----------- der Sonntag 0
Tjedan di- -o-he d__ W____ d-e W-c-e --------- die Woche 0
od ponedjeljka do nedjelje v---M--t-----s--onn-ag v__ M_____ b__ S______ v-n M-n-a- b-s S-n-t-g ---------------------- von Montag bis Sonntag 0
Prvi dan je ponedjeljak. D----rs-- -ag--s- --n-a-. D__ e____ T__ i__ M______ D-r e-s-e T-g i-t M-n-a-. ------------------------- Der erste Tag ist Montag. 0
Drugi dan je utorak. De- zwei-- -a---st-Diens-a-. D__ z_____ T__ i__ D________ D-r z-e-t- T-g i-t D-e-s-a-. ---------------------------- Der zweite Tag ist Dienstag. 0
Treći dan je srijeda. D-- d---te -a---s--M--tw--h. D__ d_____ T__ i__ M________ D-r d-i-t- T-g i-t M-t-w-c-. ---------------------------- Der dritte Tag ist Mittwoch. 0
Četvrti dan je četvrtak. Der-vie--e T----s- -onn----ag. D__ v_____ T__ i__ D__________ D-r v-e-t- T-g i-t D-n-e-s-a-. ------------------------------ Der vierte Tag ist Donnerstag. 0
Peti dan je petak. D-r-f-nfte-Tag ist -rei-a-. D__ f_____ T__ i__ F_______ D-r f-n-t- T-g i-t F-e-t-g- --------------------------- Der fünfte Tag ist Freitag. 0
Šesti dan je subota. De--sec--t- Tag-i-- Sa--tag. D__ s______ T__ i__ S_______ D-r s-c-s-e T-g i-t S-m-t-g- ---------------------------- Der sechste Tag ist Samstag. 0
Sedmi dan je nedjelja. D-r-s-e-te--a- i-t -o----g. D__ s_____ T__ i__ S_______ D-r s-e-t- T-g i-t S-n-t-g- --------------------------- Der siebte Tag ist Sonntag. 0
Tjedan ima sedam dana. Die -o--e---- --eben-----. D__ W____ h__ s_____ T____ D-e W-c-e h-t s-e-e- T-g-. -------------------------- Die Woche hat sieben Tage. 0
Mi radimo samo pet dana. W-r-----i--n -u- -ü-f-----. W__ a_______ n__ f___ T____ W-r a-b-i-e- n-r f-n- T-g-. --------------------------- Wir arbeiten nur fünf Tage. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + njemački (1-100) MP3 njemački (1-100)
Video nije pronađen!

Planski jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici također žele ostvariti taj cilj. Na primjer, planski jezici. Planski jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod planskih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog planskog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji planski jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih planskih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovito organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!
Dali si znao?
Američki engleski spada u zapadnogermanske jezike. Kao i kanadski engleski, to je sjevernoamerički dijalekt engleskog. To je maternji jezik oko 300 milijuna ljudi. Time je to varijanta engleskog s najviše govornika. Međutim, veoma je sličan britanskom engleskom. Govornici obje varijante se u pravilu bez problema sporazumijevaju. Jedino kada obje strane govore jako izraženim dijalektima, konverzacija postaje teža. Usprkos sličnostima, postoji nekoliko značajnih razlika između dvije varijante. To se prije svega odnosi na izgovor, leksički fond i pravopis. U nekim slučajevima pojavljuju se i odstupanja u gramatičkim pravilima i pravilima uporabe pravopisnih znakova. U usporedbi s britanskim engleskim povećava se važnost američkog engleskog. Razlog tome je prije svega veliki utjecaj sjevernoameričke filmske i glazbene industrije. One desetljećima izvoze svoj jezik u cijeli svijet. Čak Indija i Pakistan, nekadašnje britanske kolonije, preuzimaju amerikanizme… Naučite američki engleski, jer je to najutjecajniji jezik na svijetu!