Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   de Jahreszeiten und Wetter

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [sechzehn]

Jahreszeiten und Wetter

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski njemački igra Više
Ovo su godišnja doba: D-- -i---die-Ja--e-z-i-en: D__ s___ d__ J____________ D-s s-n- d-e J-h-e-z-i-e-: -------------------------- Das sind die Jahreszeiten: 0
Proljeće, ljeto, D----------g,-d------m-r, D__ F________ d__ S______ D-r F-ü-l-n-, d-r S-m-e-, ------------------------- Der Frühling, der Sommer, 0
jesen i zima. d---He-bs---n- de- W-n--r. d__ H_____ u__ d__ W______ d-r H-r-s- u-d d-r W-n-e-. -------------------------- der Herbst und der Winter. 0
Ljeto je vruće. D-- -ommer i-- hei-. D__ S_____ i__ h____ D-r S-m-e- i-t h-i-. -------------------- Der Sommer ist heiß. 0
Ljeti sija sunce. I---omme------i-t ----S-n--. I_ S_____ s______ d__ S_____ I- S-m-e- s-h-i-t d-e S-n-e- ---------------------------- Im Sommer scheint die Sonne. 0
Ljeti rado idemo šetati. Im S-mm-r g-h-n --r--e-- spazie---. I_ S_____ g____ w__ g___ s_________ I- S-m-e- g-h-n w-r g-r- s-a-i-r-n- ----------------------------------- Im Sommer gehen wir gern spazieren. 0
Zima je hladna. D-r----te--i-t-k---. D__ W_____ i__ k____ D-r W-n-e- i-t k-l-. -------------------- Der Winter ist kalt. 0
Zimi pada snijeg ili kiša. I--W--t---schnei--o--r r---et-es. I_ W_____ s______ o___ r_____ e__ I- W-n-e- s-h-e-t o-e- r-g-e- e-. --------------------------------- Im Winter schneit oder regnet es. 0
Zimi rado ostajemo doma. I- W-nte- -le-b-n-w-r ------- Hause. I_ W_____ b______ w__ g___ z_ H_____ I- W-n-e- b-e-b-n w-r g-r- z- H-u-e- ------------------------------------ Im Winter bleiben wir gern zu Hause. 0
Hladno je. E- ist -a--. E_ i__ k____ E- i-t k-l-. ------------ Es ist kalt. 0
Pada kiša. E--re--e-. E_ r______ E- r-g-e-. ---------- Es regnet. 0
Vjetrovito je. Es---- wi----. E_ i__ w______ E- i-t w-n-i-. -------------- Es ist windig. 0
Toplo je. Es is--w---. E_ i__ w____ E- i-t w-r-. ------------ Es ist warm. 0
Sunčano je. Es -st -o-n--. E_ i__ s______ E- i-t s-n-i-. -------------- Es ist sonnig. 0
Vedro je. E--i-t --i---. E_ i__ h______ E- i-t h-i-e-. -------------- Es ist heiter. 0
Kakvo je vrijeme danas? Wi------d---W-tt-- -e---? W__ i__ d__ W_____ h_____ W-e i-t d-s W-t-e- h-u-e- ------------------------- Wie ist das Wetter heute? 0
Danas je hladno. E--i---k-l- -eu--. E_ i__ k___ h_____ E- i-t k-l- h-u-e- ------------------ Es ist kalt heute. 0
Danas je toplo. Es--s- --rm -eu-e. E_ i__ w___ h_____ E- i-t w-r- h-u-e- ------------------ Es ist warm heute. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + njemački (1-100) MP3 njemački (1-100)
Video nije pronađen!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...