Zbirka izraza

hr Dani u tjednu   »   ad Тхьамафэм имафэхэр

9 [devet]

Dani u tjednu

Dani u tjednu

9 [бгъу]

9 [bgu]

Тхьамафэм имафэхэр

[Th'amafjem imafjehjer]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski adigejski igra Više
Ponedjeljak Б-ыпэ Б____ Б-ы-э ----- Блыпэ 0
Bl-pje B_____ B-y-j- ------ Blypje
Utorak Г-убдж Г_____ Г-у-д- ------ Гъубдж 0
Gub--h G_____ G-b-z- ------ Gubdzh
Srijeda Бэ-э--эжъый Б__________ Б-р-с-э-ъ-й ----------- Бэрэскэжъый 0
B--rjes--ez-yj B_____________ B-e-j-s-j-z-y- -------------- Bjerjeskjezhyj
Četvrtak Мэфэку М_____ М-ф-к- ------ Мэфэку 0
Mje-jeku M_______ M-e-j-k- -------- Mjefjeku
Petak Бэрэскэш-у Б_________ Б-р-с-э-х- ---------- Бэрэскэшху 0
Bj--je-kj--h-u B_____________ B-e-j-s-j-s-h- -------------- Bjerjeskjeshhu
Subota Шэ-б-т Ш_____ Ш-м-э- ------ Шэмбэт 0
Shj-m--et S________ S-j-m-j-t --------- Shjembjet
Nedjelja Тхьаум-ф Т_______ Т-ь-у-а- -------- Тхьаумаф 0
Th'au--f T_______ T-'-u-a- -------- Th'aumaf
Tjedan Т-ь--афэ Т_______ Т-ь-м-ф- -------- Тхьамафэ 0
Th'a----e T________ T-'-m-f-e --------- Th'amafje
od ponedjeljka do nedjelje Бл-пэ--щ-уб-----у -х-аумафэм -эс. Б_____ щ_________ т_________ н___ Б-ы-э- щ-у-л-г-э- т-ь-у-а-э- н-с- --------------------------------- Блыпэм щыублагъэу тхьаумафэм нэс. 0
Bl---em-shh---la-je- t---u--f----n-e-. B______ s___________ t__________ n____ B-y-j-m s-h-u-l-g-e- t-'-u-a-j-m n-e-. -------------------------------------- Blypjem shhyublagjeu th'aumafjem njes.
Prvi dan je ponedjeljak. Апэрэ-м---- –-----э. А____ м____ – б_____ А-э-э м-ф-р – б-ы-э- -------------------- Апэрэ мафэр – блыпэ. 0
A-j-----m--j-r –-b-yp-e. A______ m_____ – b______ A-j-r-e m-f-e- – b-y-j-. ------------------------ Apjerje mafjer – blypje.
Drugi dan je utorak. Я-Iо-эрэ ------– -ъ--д-. Я_______ м____ – г______ Я-I-н-р- м-ф-р – г-у-д-. ------------------------ ЯтIонэрэ мафэр – гъубдж. 0
JatIon-erj--mafj---- -u--z-. J__________ m_____ – g______ J-t-o-j-r-e m-f-e- – g-b-z-. ---------------------------- JatIonjerje mafjer – gubdzh.
Treći dan je srijeda. Я-эн----ма-эр---бэр---э-ъ--. Я______ м____ – б___________ Я-э-э-э м-ф-р – б-р-с-э-ъ-й- ---------------------------- Ящэнэрэ мафэр – бэрэскэжъый. 0
Jashh-en------m-fje--– -j--jesk--z---. J____________ m_____ – b______________ J-s-h-e-j-r-e m-f-e- – b-e-j-s-j-z-y-. -------------------------------------- Jashhjenjerje mafjer – bjerjeskjezhyj.
Četvrti dan je četvrtak. ЯплIэн--э м-фэ--- -эфэ-у. Я________ м____ – м______ Я-л-э-э-э м-ф-р – м-ф-к-. ------------------------- ЯплIэнэрэ мафэр – мэфэку. 0
J-p-Ijen-------af-e- –--------u. J____________ m_____ – m________ J-p-I-e-j-r-e m-f-e- – m-e-j-k-. -------------------------------- JaplIjenjerje mafjer – mjefjeku.
Peti dan je petak. Я-ф-н--э--афэ--–--эр---э--у. Я_______ м____ – б__________ Я-ф-н-р- м-ф-р – б-р-с-э-х-. ---------------------------- Ятфэнэрэ мафэр – бэрэскэшху. 0
Ja-f----erj- --fj-- –-bje-j-----sh--. J___________ m_____ – b______________ J-t-j-n-e-j- m-f-e- – b-e-j-s-j-s-h-. ------------------------------------- Jatfjenjerje mafjer – bjerjeskjeshhu.
Šesti dan je subota. Я----р- ----р-– шэм-эт. Я______ м____ – ш______ Я-э-э-э м-ф-р – ш-м-э-. ----------------------- Яхэнэрэ мафэр – шэмбэт. 0
J-hj---er-e--a--e- –--hje-bj-t. J__________ m_____ – s_________ J-h-e-j-r-e m-f-e- – s-j-m-j-t- ------------------------------- Jahjenjerje mafjer – shjembjet.
Sedmi dan je nedjelja. Я-лэ--р--м-фэ--–-т-ьаума-. Я_______ м____ – т________ Я-л-н-р- м-ф-р – т-ь-у-а-. -------------------------- Яблэнэрэ мафэр – тхьаумаф. 0
J--lj-n-erje----jer---th-a-ma-. J___________ m_____ – t________ J-b-j-n-e-j- m-f-e- – t-'-u-a-. ------------------------------- Jabljenjerje mafjer – th'aumaf.
Tjedan ima sedam dana. Тхьам------э-----у зэх-т. Т________ м_______ з_____ Т-ь-м-ф-р м-ф-б-э- з-х-т- ------------------------- Тхьамафэр мэфиблэу зэхэт. 0
T-'-mafje- mj----l-e---j--j-t. T_________ m_________ z_______ T-'-m-f-e- m-e-i-l-e- z-e-j-t- ------------------------------ Th'amafjer mjefibljeu zjehjet.
Mi radimo samo pet dana. Т--мэф--ф-н-------------эрэ-. Т_ м_____ н____ т____________ Т- м-ф-т- н-I-п т-з-л-ж-э-э-. ----------------------------- Тэ мэфитф ныIэп тызылажьэрэр. 0
Tje------tf--y-j------y----'je-jer. T__ m______ n_____ t_______________ T-e m-e-i-f n-I-e- t-z-l-z-'-e-j-r- ----------------------------------- Tje mjefitf nyIjep tyzylazh'jerjer.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + adigejski (1-100) MP3 adigejski (1-100)
Video nije pronađen!

Planski jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici također žele ostvariti taj cilj. Na primjer, planski jezici. Planski jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod planskih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog planskog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji planski jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih planskih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovito organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!
Dali si znao?
Američki engleski spada u zapadnogermanske jezike. Kao i kanadski engleski, to je sjevernoamerički dijalekt engleskog. To je maternji jezik oko 300 milijuna ljudi. Time je to varijanta engleskog s najviše govornika. Međutim, veoma je sličan britanskom engleskom. Govornici obje varijante se u pravilu bez problema sporazumijevaju. Jedino kada obje strane govore jako izraženim dijalektima, konverzacija postaje teža. Usprkos sličnostima, postoji nekoliko značajnih razlika između dvije varijante. To se prije svega odnosi na izgovor, leksički fond i pravopis. U nekim slučajevima pojavljuju se i odstupanja u gramatičkim pravilima i pravilima uporabe pravopisnih znakova. U usporedbi s britanskim engleskim povećava se važnost američkog engleskog. Razlog tome je prije svega veliki utjecaj sjevernoameričke filmske i glazbene industrije. One desetljećima izvoze svoj jezik u cijeli svijet. Čak Indija i Pakistan, nekadašnje britanske kolonije, preuzimaju amerikanizme… Naučite američki engleski, jer je to najutjecajniji jezik na svijetu!