Zbirka izraza

hr Dani u tjednu   »   lv Nedēļas dienas

9 [devet]

Dani u tjednu

Dani u tjednu

9 [deviņi]

Nedēļas dienas

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski latvijski/letonski igra Više
Ponedjeljak p-r--iena p________ p-r-d-e-a --------- pirmdiena 0
Utorak o-rdi-na o_______ o-r-i-n- -------- otrdiena 0
Srijeda t--šd---a t________ t-e-d-e-a --------- trešdiena 0
Četvrtak c-turt----a c__________ c-t-r-d-e-a ----------- ceturtdiena 0
Petak p--------a p_________ p-e-t-i-n- ---------- piektdiena 0
Subota s-st-i--a s________ s-s-d-e-a --------- sestdiena 0
Nedjelja svē--iena s________ s-ē-d-e-a --------- svētdiena 0
Tjedan ne-ē-a n_____ n-d-ļ- ------ nedēļa 0
od ponedjeljka do nedjelje no p--mdi--a--lī-z s-ē-d-enai n_ p_________ l___ s_________ n- p-r-d-e-a- l-d- s-ē-d-e-a- ----------------------------- no pirmdienas līdz svētdienai 0
Prvi dan je ponedjeljak. Pirmā-d--n- i--pi-m-i-n-. P____ d____ i_ p_________ P-r-ā d-e-a i- p-r-d-e-a- ------------------------- Pirmā diena ir pirmdiena. 0
Drugi dan je utorak. Ot-ā -i--a--- -trd----. O___ d____ i_ o________ O-r- d-e-a i- o-r-i-n-. ----------------------- Otrā diena ir otrdiena. 0
Treći dan je srijeda. Tr--- -i--a-i-----š-i---. T____ d____ i_ t_________ T-e-ā d-e-a i- t-e-d-e-a- ------------------------- Trešā diena ir trešdiena. 0
Četvrti dan je četvrtak. C-tu-t- die-- -r-cetu--d--na. C______ d____ i_ c___________ C-t-r-ā d-e-a i- c-t-r-d-e-a- ----------------------------- Ceturtā diena ir ceturtdiena. 0
Peti dan je petak. Piektā --e-- ir-pie-tdi-na. P_____ d____ i_ p__________ P-e-t- d-e-a i- p-e-t-i-n-. --------------------------- Piektā diena ir piektdiena. 0
Šesti dan je subota. S-st--di--a i--sestdi---. S____ d____ i_ s_________ S-s-ā d-e-a i- s-s-d-e-a- ------------------------- Sestā diena ir sestdiena. 0
Sedmi dan je nedjelja. Se-t-tā d-e-- i--s-ēt----a. S______ d____ i_ s_________ S-p-ī-ā d-e-a i- s-ē-d-e-a- --------------------------- Septītā diena ir svētdiena. 0
Tjedan ima sedam dana. Ne-ē-- -r-s-p----s -i-n-s. N_____ i_ s_______ d______ N-d-ļ- i- s-p-i-a- d-e-a-. -------------------------- Nedēļā ir septiņas dienas. 0
Mi radimo samo pet dana. M-----r-dājam t-kai p-e--s-d-e-a-. M__ s________ t____ p_____ d______ M-s s-r-d-j-m t-k-i p-e-a- d-e-a-. ---------------------------------- Mēs strādājam tikai piecas dienas. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + latvijski/letonski (1-100) MP3 latvijski/letonski (1-100)
Video nije pronađen!

Planski jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici također žele ostvariti taj cilj. Na primjer, planski jezici. Planski jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod planskih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog planskog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji planski jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih planskih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovito organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!
Dali si znao?
Američki engleski spada u zapadnogermanske jezike. Kao i kanadski engleski, to je sjevernoamerički dijalekt engleskog. To je maternji jezik oko 300 milijuna ljudi. Time je to varijanta engleskog s najviše govornika. Međutim, veoma je sličan britanskom engleskom. Govornici obje varijante se u pravilu bez problema sporazumijevaju. Jedino kada obje strane govore jako izraženim dijalektima, konverzacija postaje teža. Usprkos sličnostima, postoji nekoliko značajnih razlika između dvije varijante. To se prije svega odnosi na izgovor, leksički fond i pravopis. U nekim slučajevima pojavljuju se i odstupanja u gramatičkim pravilima i pravilima uporabe pravopisnih znakova. U usporedbi s britanskim engleskim povećava se važnost američkog engleskog. Razlog tome je prije svega veliki utjecaj sjevernoameričke filmske i glazbene industrije. One desetljećima izvoze svoj jezik u cijeli svijet. Čak Indija i Pakistan, nekadašnje britanske kolonije, preuzimaju amerikanizme… Naučite američki engleski, jer je to najutjecajniji jezik na svijetu!