Zbirka izraza

hr Dani u tjednu   »   be Дні тыдня

9 [devet]

Dani u tjednu

Dani u tjednu

9 [дзевяць]

9 [dzevyats’]

Дні тыдня

[Dnі tydnya]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Ponedjeljak паня--елак п_________ п-н-д-е-а- ---------- панядзелак 0
p--y------k p__________ p-n-a-z-l-k ----------- panyadzelak
Utorak а--о-ак а______ а-т-р-к ------- аўторак 0
a-tor-k a______ a-t-r-k ------- autorak
Srijeda сер-да с_____ с-р-д- ------ серада 0
ser-da s_____ s-r-d- ------ serada
Četvrtak ч---ер ч_____ ч-ц-е- ------ чацвер 0
c-atsver c_______ c-a-s-e- -------- chatsver
Petak п--н-ца п______ п-т-і-а ------- пятніца 0
p-a-nі--a p________ p-a-n-t-a --------- pyatnіtsa
Subota с--ота с_____ с-б-т- ------ субота 0
sub--a s_____ s-b-t- ------ subota
Nedjelja няд-еля н______ н-д-е-я ------- нядзеля 0
ny-----ya n________ n-a-z-l-a --------- nyadzelya
Tjedan тыд---ь т______ т-д-е-ь ------- тыдзень 0
t--zen’ t______ t-d-e-’ ------- tydzen’
od ponedjeljka do nedjelje з---ня------ да-н-дзелі з п_________ д_ н______ з п-н-д-е-к- д- н-д-е-і ----------------------- з панядзелка да нядзелі 0
z--a---d-e--a-d------zelі z p__________ d_ n_______ z p-n-a-z-l-a d- n-a-z-l- ------------------------- z panyadzelka da nyadzelі
Prvi dan je ponedjeljak. П---- -зе-ь-– па--дзела-. П____ д____ – п__________ П-р-ы д-е-ь – п-н-д-е-а-. ------------------------- Першы дзень – панядзелак. 0
Pe-s-y dzen’------y-dz----. P_____ d____ – p___________ P-r-h- d-e-’ – p-n-a-z-l-k- --------------------------- Pershy dzen’ – panyadzelak.
Drugi dan je utorak. Др----д------ ---о---. Д____ д____ – а_______ Д-у-і д-е-ь – а-т-р-к- ---------------------- Другі дзень – аўторак. 0
D-u-- dze-’---aut--a-. D____ d____ – a_______ D-u-і d-e-’ – a-t-r-k- ---------------------- Drugі dzen’ – autorak.
Treći dan je srijeda. Тр--і -зе-- - с-р--а. Т____ д____ – с______ Т-э-і д-е-ь – с-р-д-. --------------------- Трэці дзень – серада. 0
Tret-і d-----–-s-rad-. T_____ d____ – s______ T-e-s- d-e-’ – s-r-d-. ---------------------- Tretsі dzen’ – serada.
Četvrti dan je četvrtak. Чац--р-ы д---ь-– ча---р. Ч_______ д____ – ч______ Ч-ц-ё-т- д-е-ь – ч-ц-е-. ------------------------ Чацвёрты дзень – чацвер. 0
C--t--e-----z--- - cha-----. C_________ d____ – c________ C-a-s-e-t- d-e-’ – c-a-s-e-. ---------------------------- Chatsverty dzen’ – chatsver.
Peti dan je petak. П-ты-------- пя-ні--. П___ д____ – п_______ П-т- д-е-ь – п-т-і-а- --------------------- Пяты дзень – пятніца. 0
P-a-y ---n’-–-p--t-----. P____ d____ – p_________ P-a-y d-e-’ – p-a-n-t-a- ------------------------ Pyaty dzen’ – pyatnіtsa.
Šesti dan je subota. Ш---ы---ен- - -убо-а. Ш____ д____ – с______ Ш-с-ы д-е-ь – с-б-т-. --------------------- Шосты дзень – субота. 0
S-o-t---ze-’-– s---t-. S_____ d____ – s______ S-o-t- d-e-’ – s-b-t-. ---------------------- Shosty dzen’ – subota.
Sedmi dan je nedjelja. Сё-- дз--------дзе-я. С___ д____ – н_______ С-м- д-е-ь – н-д-е-я- --------------------- Сёмы дзень – нядзеля. 0
Se---dz-n’-– --a----ya. S___ d____ – n_________ S-m- d-e-’ – n-a-z-l-a- ----------------------- Semy dzen’ – nyadzelya.
Tjedan ima sedam dana. У тыд-----м дзён. У т____ с__ д____ У т-д-і с-м д-ё-. ----------------- У тыдні сем дзён. 0
U-ty--і-se- --en. U t____ s__ d____ U t-d-і s-m d-e-. ----------------- U tydnі sem dzen.
Mi radimo samo pet dana. М--пра---м -о--------- --ён. М_ п______ т_____ п___ д____ М- п-а-у-м т-л-к- п-ц- д-ё-. ---------------------------- Мы працуем толькі пяць дзён. 0
My-p--ts-e- to--k--pyats’ dze-. M_ p_______ t_____ p_____ d____ M- p-a-s-e- t-l-k- p-a-s- d-e-. ------------------------------- My pratsuem tol’kі pyats’ dzen.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Video nije pronađen!

Planski jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici također žele ostvariti taj cilj. Na primjer, planski jezici. Planski jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod planskih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog planskog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji planski jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih planskih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovito organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!
Dali si znao?
Američki engleski spada u zapadnogermanske jezike. Kao i kanadski engleski, to je sjevernoamerički dijalekt engleskog. To je maternji jezik oko 300 milijuna ljudi. Time je to varijanta engleskog s najviše govornika. Međutim, veoma je sličan britanskom engleskom. Govornici obje varijante se u pravilu bez problema sporazumijevaju. Jedino kada obje strane govore jako izraženim dijalektima, konverzacija postaje teža. Usprkos sličnostima, postoji nekoliko značajnih razlika između dvije varijante. To se prije svega odnosi na izgovor, leksički fond i pravopis. U nekim slučajevima pojavljuju se i odstupanja u gramatičkim pravilima i pravilima uporabe pravopisnih znakova. U usporedbi s britanskim engleskim povećava se važnost američkog engleskog. Razlog tome je prije svega veliki utjecaj sjevernoameričke filmske i glazbene industrije. One desetljećima izvoze svoj jezik u cijeli svijet. Čak Indija i Pakistan, nekadašnje britanske kolonije, preuzimaju amerikanizme… Naučite američki engleski, jer je to najutjecajniji jezik na svijetu!