Zbirka izraza

hr Obitelj   »   ko 가족 구성원

2 [dva]

Obitelj

Obitelj

2 [둘]

2 [dul]

가족 구성원

[gajog guseong-won]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski korejski igra Više
djed 할-버지 할___ 할-버- ---- 할아버지 0
hal-ab--ji h_________ h-l-a-e-j- ---------- hal-abeoji
baka 할머니 할__ 할-니 --- 할머니 0
ha-me-ni h_______ h-l-e-n- -------- halmeoni
on i ona 그와-그녀 그_ 그_ 그- 그- ----- 그와 그녀 0
geu-a-ge--yeo g____ g______ g-u-a g-u-y-o ------------- geuwa geunyeo
otac 아버지 아__ 아-지 --- 아버지 0
ab---i a_____ a-e-j- ------ abeoji
majka 어머니 어__ 어-니 --- 어머니 0
eom---i e______ e-m-o-i ------- eomeoni
on i ona 그와-그녀 그_ 그_ 그- 그- ----- 그와 그녀 0
ge-w- g-u-y-o g____ g______ g-u-a g-u-y-o ------------- geuwa geunyeo
sin 아- 아_ 아- -- 아들 0
a-eul a____ a-e-l ----- adeul
kćerka 딸딸 딸 딸 - 딸 0
t--l t___ t-a- ---- ttal
on i ona 그와-그녀 그_ 그_ 그- 그- ----- 그와 그녀 0
ge--a--eu---o g____ g______ g-u-a g-u-y-o ------------- geuwa geunyeo
brat 형-/ -빠-- --생 형 / 오_ / 남__ 형 / 오- / 남-생 ------------ 형 / 오빠 / 남동생 0
h-eong /-o-p--/ nam-on--aeng h_____ / o___ / n___________ h-e-n- / o-p- / n-m-o-g-a-n- ---------------------------- hyeong / oppa / namdongsaeng
sestra 누- - -니-- 여-생 누_ / 언_ / 여__ 누- / 언- / 여-생 ------------- 누나 / 언니 / 여동생 0
nun- --e---i-/------n--ae-g n___ / e____ / y___________ n-n- / e-n-i / y-o-o-g-a-n- --------------------------- nuna / eonni / yeodongsaeng
on i ona 그와--녀 그_ 그_ 그- 그- ----- 그와 그녀 0
ge--a--eunyeo g____ g______ g-u-a g-u-y-o ------------- geuwa geunyeo
ujak, stric -촌 삼_ 삼- -- 삼촌 0
s----on s______ s-m-h-n ------- samchon
tetka 이--/ 고모 이_ / 고_ 이- / 고- ------- 이모 / 고모 0
im- --g-mo i__ / g___ i-o / g-m- ---------- imo / gomo
on i ona 그와 -녀 그_ 그_ 그- 그- ----- 그와 그녀 0
g--wa-ge-ny-o g____ g______ g-u-a g-u-y-o ------------- geuwa geunyeo
Mi smo obitelj. 우-- ----요. 우__ 가_____ 우-는 가-이-요- ---------- 우리는 가족이에요. 0
u-in-u- g---g---y-. u______ g__________ u-i-e-n g-j-g-i-y-. ------------------- ulineun gajog-ieyo.
Obitelj nije mala. 가-이--지---요. 가__ 작_ 않___ 가-이 작- 않-요- ----------- 가족이 작지 않아요. 0
ga-o------g-i-an--a-o. g______ j____ a_______ g-j-g-i j-g-i a-h-a-o- ---------------------- gajog-i jagji anh-ayo.
Obitelj je velika. 대가족---. 대______ 대-족-에-. ------- 대가족이에요. 0
d---aj----e--. d_____________ d-e-a-o---e-o- -------------- daegajog-ieyo.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + korejski (1-100) MP3 korejski (1-100)
Video nije pronađen!

Govorimo li svi ‘afrički’?

Nismo svi bili u Africi. Moguće je, doduše, da je svaki jezik već jednom bio tamo! Barem mnogi znanstvenici vjeruju u to. Prema njihovom mišljenju, svi jezici potiču iz Afrike. Odande su se jezici proširili na ostatak svijeta. Ukupno postoji preko 6.000 različitih jezika. Međutim, svi oni imaju zajedničke korijene u Africi. Istraživači su usporedili foneme različitih jezika. Fonemi su najmanja razlikovna jedinica u jeziku. Ako se fonem mijenja, mijenja se i značenje riječi. To se može objasniti primjerom iz engleskog jezika. U engleskom jeziku riječi dip i tip opisuju dvije različite stvari. Tako su u engleskom jeziku /d/ i /t/ dva različita fonema. Ta glasovna raznolikost je najviše prisutna u afričkim jezicima. Što se više udaljujemo od Afrike, ona se dramatično smanjuje. A točno tu istraživači vide dokaz svoje teorije. Stanovništvo koje se širi, postaje sličnije. Genetska raznolikost se smanjuje na njihovim vanjskim rubovima. To je zbog toga što se broj “naseljenika” također smanjuje. Što manje gena migrira, populacija je sličnija. Mogućnosti kombinacija gena se također smanjuju. Zbog toga pripadnici iseljenog stanovništva sliče jedan drugom. Znanstvenici to nazivaju efektom osnivača. Kad su ljudi napustili Afriku, sa sobom su ponijeli i svoj jezik. Međutim, manji broj naseljenika je sa sobom donio i manj broj fonema. Na taj način su pojedinačni jezici vremenom postajali sve sličniji. Čini se da je dokazano da Homo sapiens potječe iz Afrike. Jedva čekamo da vidimo vrijedi li isto i za njegov jezik...
Dali si znao?
Arapski jezik spada u najvažnije jezike na svijetu. Više od 300 milijuna ljudi u preko 20 zemalja govori arapski. Ovaj afroazijski jezik je nastao prije više tisuća godina. Prvo se govorio na Arapskom poluotoku, a onda se snažno proširio. Govorni arapski jako se razlikuje od književnog arapskog jezika. Također ima puno različitih arapskih narječja. Govornici iz različitih regija često se međusobno uopće ne razumiju. Klasični književni arapski jezik danas se skoro nikako ne govori. Pojavljuje se prije svega u pisanom obliku. Interes za arapskim jezikom je posljednjih godina jako porastao. Mnogim ljudima je posebno fascinantno arapsko pismo. Piše se zdesna nalijevo. Tko želi učiti arapski, morao bi se pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, zatim gramatika a tek onda pismo. Tko se toga pridržava, bit će mu sigurno mnogo zabavno pri učenju.