Zbirka izraza

hr Obitelj   »   el Οικογένεια

2 [dva]

Obitelj

Obitelj

2 [δύο]

2 [dýo]

Οικογένεια

[Oikogéneia]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski grčki igra Više
djed ο-πα--ο-ς ο π______ ο π-π-ο-ς --------- ο παππούς 0
o-pappo-s o p______ o p-p-o-s --------- o pappoús
baka η γ---ιά η γ_____ η γ-α-ι- -------- η γιαγιά 0
ē gi--iá ē g_____ ē g-a-i- -------- ē giagiá
on i ona α-τ-ς κα--αυ-ή α____ κ__ α___ α-τ-ς κ-ι α-τ- -------------- αυτός και αυτή 0
au-ós --- a-tḗ a____ k__ a___ a-t-s k-i a-t- -------------- autós kai autḗ
otac ο--ατ---ς ο π______ ο π-τ-ρ-ς --------- ο πατέρας 0
o -at---s o p______ o p-t-r-s --------- o patéras
majka η μη-έ-α η μ_____ η μ-τ-ρ- -------- η μητέρα 0
ē-m-t--a ē m_____ ē m-t-r- -------- ē mētéra
on i ona α---- --ι αυτή α____ κ__ α___ α-τ-ς κ-ι α-τ- -------------- αυτός και αυτή 0
au-ó--kai a-tḗ a____ k__ a___ a-t-s k-i a-t- -------------- autós kai autḗ
sin ο --ος ο γ___ ο γ-ο- ------ ο γιος 0
o g-os o g___ o g-o- ------ o gios
kćerka η --ρη η κ___ η κ-ρ- ------ η κόρη 0
ē -órē ē k___ ē k-r- ------ ē kórē
on i ona α-τ-ς κ-- --τή α____ κ__ α___ α-τ-ς κ-ι α-τ- -------------- αυτός και αυτή 0
au--- k-i a--ḗ a____ k__ a___ a-t-s k-i a-t- -------------- autós kai autḗ
brat ο--δ-λ--ς ο α______ ο α-ε-φ-ς --------- ο αδελφός 0
o-ade-phós o a_______ o a-e-p-ó- ---------- o adelphós
sestra η αδ---ή η α_____ η α-ε-φ- -------- η αδελφή 0
ē------hḗ ē a______ ē a-e-p-ḗ --------- ē adelphḗ
on i ona α-τός κα---υτή α____ κ__ α___ α-τ-ς κ-ι α-τ- -------------- αυτός και αυτή 0
aut-- --i ---ḗ a____ k__ a___ a-t-s k-i a-t- -------------- autós kai autḗ
ujak, stric ο-θε-ος ο θ____ ο θ-ί-ς ------- ο θείος 0
o -h---s o t_____ o t-e-o- -------- o theíos
tetka η θ--α η θ___ η θ-ί- ------ η θεία 0
ē-t-eía ē t____ ē t-e-a ------- ē theía
on i ona α-----κ-- ---ή α____ κ__ α___ α-τ-ς κ-ι α-τ- -------------- αυτός και αυτή 0
a-tós k-i--u-ḗ a____ k__ a___ a-t-s k-i a-t- -------------- autós kai autḗ
Mi smo obitelj. Εμ----ε-μασ----ία οικο----ια. Ε____ ε______ μ__ ο__________ Ε-ε-ς ε-μ-σ-ε μ-α ο-κ-γ-ν-ι-. ----------------------------- Εμείς είμαστε μία οικογένεια. 0
E---s-e-m---e mía--i--génei-. E____ e______ m__ o__________ E-e-s e-m-s-e m-a o-k-g-n-i-. ----------------------------- Emeís eímaste mía oikogéneia.
Obitelj nije mala. Η --κ----ει----ν-είνα- μ--ρή. Η ο_________ δ__ ε____ μ_____ Η ο-κ-γ-ν-ι- δ-ν ε-ν-ι μ-κ-ή- ----------------------------- Η οικογένεια δεν είναι μικρή. 0
Ē--ikog--eia-d-n eí---------. Ē o_________ d__ e____ m_____ Ē o-k-g-n-i- d-n e-n-i m-k-ḗ- ----------------------------- Ē oikogéneia den eínai mikrḗ.
Obitelj je velika. Η-ο-κογ-ν-ια---ν---μ-γ-λ-. Η ο_________ ε____ μ______ Η ο-κ-γ-ν-ι- ε-ν-ι μ-γ-λ-. -------------------------- Η οικογένεια είναι μεγάλη. 0
Ē -i---éne-a -ínai -eg-lē. Ē o_________ e____ m______ Ē o-k-g-n-i- e-n-i m-g-l-. -------------------------- Ē oikogéneia eínai megálē.

Govorimo li svi ‘afrički’?

Nismo svi bili u Africi. Moguće je, doduše, da je svaki jezik već jednom bio tamo! Barem mnogi znanstvenici vjeruju u to. Prema njihovom mišljenju, svi jezici potiču iz Afrike. Odande su se jezici proširili na ostatak svijeta. Ukupno postoji preko 6.000 različitih jezika. Međutim, svi oni imaju zajedničke korijene u Africi. Istraživači su usporedili foneme različitih jezika. Fonemi su najmanja razlikovna jedinica u jeziku. Ako se fonem mijenja, mijenja se i značenje riječi. To se može objasniti primjerom iz engleskog jezika. U engleskom jeziku riječi dip i tip opisuju dvije različite stvari. Tako su u engleskom jeziku /d/ i /t/ dva različita fonema. Ta glasovna raznolikost je najviše prisutna u afričkim jezicima. Što se više udaljujemo od Afrike, ona se dramatično smanjuje. A točno tu istraživači vide dokaz svoje teorije. Stanovništvo koje se širi, postaje sličnije. Genetska raznolikost se smanjuje na njihovim vanjskim rubovima. To je zbog toga što se broj “naseljenika” također smanjuje. Što manje gena migrira, populacija je sličnija. Mogućnosti kombinacija gena se također smanjuju. Zbog toga pripadnici iseljenog stanovništva sliče jedan drugom. Znanstvenici to nazivaju efektom osnivača. Kad su ljudi napustili Afriku, sa sobom su ponijeli i svoj jezik. Međutim, manji broj naseljenika je sa sobom donio i manj broj fonema. Na taj način su pojedinačni jezici vremenom postajali sve sličniji. Čini se da je dokazano da Homo sapiens potječe iz Afrike. Jedva čekamo da vidimo vrijedi li isto i za njegov jezik...
Dali si znao?
Arapski jezik spada u najvažnije jezike na svijetu. Više od 300 milijuna ljudi u preko 20 zemalja govori arapski. Ovaj afroazijski jezik je nastao prije više tisuća godina. Prvo se govorio na Arapskom poluotoku, a onda se snažno proširio. Govorni arapski jako se razlikuje od književnog arapskog jezika. Također ima puno različitih arapskih narječja. Govornici iz različitih regija često se međusobno uopće ne razumiju. Klasični književni arapski jezik danas se skoro nikako ne govori. Pojavljuje se prije svega u pisanom obliku. Interes za arapskim jezikom je posljednjih godina jako porastao. Mnogim ljudima je posebno fascinantno arapsko pismo. Piše se zdesna nalijevo. Tko želi učiti arapski, morao bi se pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, zatim gramatika a tek onda pismo. Tko se toga pridržava, bit će mu sigurno mnogo zabavno pri učenju.