Zbirka izraza

hr Obitelj   »   ka ოჯახი

2 [dva]

Obitelj

Obitelj

2 [ორი]

2 [ori]

ოჯახი

[ojakhi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski gruzijski igra Više
djed ბ-ბუა ბ____ ბ-ბ-ა ----- ბაბუა 0
b-bua b____ b-b-a ----- babua
baka ბებია ბ____ ბ-ბ-ა ----- ბებია 0
b-b-a b____ b-b-a ----- bebia
on i ona ის [-აცი]-დ- ი---ქ-ლი] ი_ [_____ დ_ ი_ [_____ ი- [-ა-ი- დ- ი- [-ა-ი- ---------------------- ის [კაცი] და ის [ქალი] 0
i----'a-s-]-da--s--k-li] i_ [_______ d_ i_ [_____ i- [-'-t-i- d- i- [-a-i- ------------------------ is [k'atsi] da is [kali]
otac მამა მ___ მ-მ- ---- მამა 0
ma-a m___ m-m- ---- mama
majka დედა დ___ დ-დ- ---- დედა 0
deda d___ d-d- ---- deda
on i ona ის [კ-ცი- ---ის-[ქა--] ი_ [_____ დ_ ი_ [_____ ი- [-ა-ი- დ- ი- [-ა-ი- ---------------------- ის [კაცი] და ის [ქალი] 0
is [k-a---] d- -s--ka-i] i_ [_______ d_ i_ [_____ i- [-'-t-i- d- i- [-a-i- ------------------------ is [k'atsi] da is [kali]
sin ვ--ი ვ___ ვ-ჟ- ---- ვაჟი 0
vazhi v____ v-z-i ----- vazhi
kćerka ქა-ი-ვ-ლი ქ________ ქ-ლ-შ-ი-ი --------- ქალიშვილი 0
k-l-s-v-li k_________ k-l-s-v-l- ---------- kalishvili
on i ona ის--კაც------ი- --ა-ი] ი_ [_____ დ_ ი_ [_____ ი- [-ა-ი- დ- ი- [-ა-ი- ---------------------- ის [კაცი] და ის [ქალი] 0
i--[-'a---] -- i- --a--] i_ [_______ d_ i_ [_____ i- [-'-t-i- d- i- [-a-i- ------------------------ is [k'atsi] da is [kali]
brat ძმა ძ__ ძ-ა --- ძმა 0
d--a d___ d-m- ---- dzma
sestra -ა დ_ დ- -- და 0
-a d_ d- -- da
on i ona ის---აცი- -- ი----ა--] ი_ [_____ დ_ ი_ [_____ ი- [-ა-ი- დ- ი- [-ა-ი- ---------------------- ის [კაცი] და ის [ქალი] 0
is-[-'------da--s-[---i] i_ [_______ d_ i_ [_____ i- [-'-t-i- d- i- [-a-i- ------------------------ is [k'atsi] da is [kali]
ujak, stric ბ--ა ბ___ ბ-ძ- ---- ბიძა 0
b-d-a b____ b-d-a ----- bidza
tetka დ-იდა-/ --მ--ა დ____ / მ_____ დ-ი-ა / მ-მ-დ- -------------- დეიდა / მამიდა 0
deid--- --mi-a d____ / m_____ d-i-a / m-m-d- -------------- deida / mamida
on i ona ი-------] -ა -- --ა--] ი_ [_____ დ_ ი_ [_____ ი- [-ა-ი- დ- ი- [-ა-ი- ---------------------- ის [კაცი] და ის [ქალი] 0
is--k'at-i] da i--[ka--] i_ [_______ d_ i_ [_____ i- [-'-t-i- d- i- [-a-i- ------------------------ is [k'atsi] da is [kali]
Mi smo obitelj. ჩვენ ერთ--ო-ახ----რთ. ჩ___ ე___ ო____ ვ____ ჩ-ე- ე-თ- ო-ა-ი ვ-რ-. --------------------- ჩვენ ერთი ოჯახი ვართ. 0
chve--ert---j-k-- ---t. c____ e___ o_____ v____ c-v-n e-t- o-a-h- v-r-. ----------------------- chven erti ojakhi vart.
Obitelj nije mala. ოჯ-ხ------რ-ს პ---რ-. ო____ ა_ ა___ პ______ ო-ა-ი ა- ა-ი- პ-ტ-რ-. --------------------- ოჯახი არ არის პატარა. 0
o-ak-- ---ar-s---a-'-r-. o_____ a_ a___ p________ o-a-h- a- a-i- p-a-'-r-. ------------------------ ojakhi ar aris p'at'ara.
Obitelj je velika. ო-ა-- --დ--. ო____ დ_____ ო-ა-ი დ-დ-ა- ------------ ოჯახი დიდია. 0
oja--i di--a. o_____ d_____ o-a-h- d-d-a- ------------- ojakhi didia.

Govorimo li svi ‘afrički’?

Nismo svi bili u Africi. Moguće je, doduše, da je svaki jezik već jednom bio tamo! Barem mnogi znanstvenici vjeruju u to. Prema njihovom mišljenju, svi jezici potiču iz Afrike. Odande su se jezici proširili na ostatak svijeta. Ukupno postoji preko 6.000 različitih jezika. Međutim, svi oni imaju zajedničke korijene u Africi. Istraživači su usporedili foneme različitih jezika. Fonemi su najmanja razlikovna jedinica u jeziku. Ako se fonem mijenja, mijenja se i značenje riječi. To se može objasniti primjerom iz engleskog jezika. U engleskom jeziku riječi dip i tip opisuju dvije različite stvari. Tako su u engleskom jeziku /d/ i /t/ dva različita fonema. Ta glasovna raznolikost je najviše prisutna u afričkim jezicima. Što se više udaljujemo od Afrike, ona se dramatično smanjuje. A točno tu istraživači vide dokaz svoje teorije. Stanovništvo koje se širi, postaje sličnije. Genetska raznolikost se smanjuje na njihovim vanjskim rubovima. To je zbog toga što se broj “naseljenika” također smanjuje. Što manje gena migrira, populacija je sličnija. Mogućnosti kombinacija gena se također smanjuju. Zbog toga pripadnici iseljenog stanovništva sliče jedan drugom. Znanstvenici to nazivaju efektom osnivača. Kad su ljudi napustili Afriku, sa sobom su ponijeli i svoj jezik. Međutim, manji broj naseljenika je sa sobom donio i manj broj fonema. Na taj način su pojedinačni jezici vremenom postajali sve sličniji. Čini se da je dokazano da Homo sapiens potječe iz Afrike. Jedva čekamo da vidimo vrijedi li isto i za njegov jezik...
Dali si znao?
Arapski jezik spada u najvažnije jezike na svijetu. Više od 300 milijuna ljudi u preko 20 zemalja govori arapski. Ovaj afroazijski jezik je nastao prije više tisuća godina. Prvo se govorio na Arapskom poluotoku, a onda se snažno proširio. Govorni arapski jako se razlikuje od književnog arapskog jezika. Također ima puno različitih arapskih narječja. Govornici iz različitih regija često se međusobno uopće ne razumiju. Klasični književni arapski jezik danas se skoro nikako ne govori. Pojavljuje se prije svega u pisanom obliku. Interes za arapskim jezikom je posljednjih godina jako porastao. Mnogim ljudima je posebno fascinantno arapsko pismo. Piše se zdesna nalijevo. Tko želi učiti arapski, morao bi se pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, zatim gramatika a tek onda pismo. Tko se toga pridržava, bit će mu sigurno mnogo zabavno pri učenju.