Zbirka izraza

hr Obitelj   »   ky үй-бүлө

2 [dva]

Obitelj

Obitelj

2 [эки]

2 [eki]

үй-бүлө

üy-bülö

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kirgistanski igra Više
djed ч-- а-а ч__ а__ ч-ң а-а ------- чоң ата 0
ç-ŋ --a ç__ a__ ç-ŋ a-a ------- çoŋ ata
baka ч-ң эне ч__ э__ ч-ң э-е ------- чоң эне 0
ç-ŋ-e-e ç__ e__ ç-ŋ e-e ------- çoŋ ene
on i ona а--бал---жа--------з) а_______ ж___ а______ а-(-а-а- ж-н- а-(-ы-) --------------------- ал(бала) жана ал(кыз) 0
al-b--a) ---a ----ız) a_______ j___ a______ a-(-a-a- j-n- a-(-ı-) --------------------- al(bala) jana al(kız)
otac а-а а__ а-а --- ата 0
a-a a__ a-a --- ata
majka апа а__ а-а --- апа 0
a-a a__ a-a --- apa
on i ona а---ала--жан------ыз) а_______ ж___ а______ а-(-а-а- ж-н- а-(-ы-) --------------------- ал(бала) жана ал(кыз) 0
al(bala) ja-- ------) a_______ j___ a______ a-(-a-a- j-n- a-(-ı-) --------------------- al(bala) jana al(kız)
sin у-л у__ у-л --- уул 0
u-l u__ u-l --- uul
kćerka к-з к__ к-з --- кыз 0
k-z k__ k-z --- kız
on i ona а-(-ал-- ж-на -л(---) а_______ ж___ а______ а-(-а-а- ж-н- а-(-ы-) --------------------- ал(бала) жана ал(кыз) 0
al-b---- jan- a-(kız) a_______ j___ a______ a-(-a-a- j-n- a-(-ı-) --------------------- al(bala) jana al(kız)
brat б--ке б____ б-й-е ----- байке 0
bayke b____ b-y-e ----- bayke
sestra эже э__ э-е --- эже 0
e-e e__ e-e --- eje
on i ona ал(б--а-------ал-к-з) а_______ ж___ а______ а-(-а-а- ж-н- а-(-ы-) --------------------- ал(бала) жана ал(кыз) 0
al(-a-a--j-n--a--k-z) a_______ j___ a______ a-(-a-a- j-n- a-(-ı-) --------------------- al(bala) jana al(kız)
ujak, stric т---е т____ т-я-е ----- таяке 0
t--a-e t_____ t-y-k- ------ tayake
tetka тая--ңе т______ т-я-е-е ------- таяжеңе 0
tay-je-e t_______ t-y-j-ŋ- -------- tayajeŋe
on i ona ал-ба--) ж-на а-(-ы-) а_______ ж___ а______ а-(-а-а- ж-н- а-(-ы-) --------------------- ал(бала) жана ал(кыз) 0
al-b-la) ja---al--ız) a_______ j___ a______ a-(-a-a- j-n- a-(-ı-) --------------------- al(bala) jana al(kız)
Mi smo obitelj. Би----р ү---үлө-үз. Б__ б__ ү__________ Б-з б-р ү---ү-ө-ү-. ------------------- Биз бир үй-бүлөбүз. 0
Biz-bir ---bül--ü-. B__ b__ ü__________ B-z b-r ü---ü-ö-ü-. ------------------- Biz bir üy-bülöbüz.
Obitelj nije mala. Ү--б--ө -ичин--ей---ес. Ү______ к________ э____ Ү---ү-ө к-ч-н-к-й э-е-. ----------------------- Үй-бүлө кичинекей эмес. 0
Üy--ü---kiçi-e--y --es. Ü______ k________ e____ Ü---ü-ö k-ç-n-k-y e-e-. ----------------------- Üy-bülö kiçinekey emes.
Obitelj je velika. Ү--б-л--ч--. Ү______ ч___ Ү---ү-ө ч-ң- ------------ Үй-бүлө чоң. 0
Üy-bülö-ço-. Ü______ ç___ Ü---ü-ö ç-ŋ- ------------ Üy-bülö çoŋ.

Govorimo li svi ‘afrički’?

Nismo svi bili u Africi. Moguće je, doduše, da je svaki jezik već jednom bio tamo! Barem mnogi znanstvenici vjeruju u to. Prema njihovom mišljenju, svi jezici potiču iz Afrike. Odande su se jezici proširili na ostatak svijeta. Ukupno postoji preko 6.000 različitih jezika. Međutim, svi oni imaju zajedničke korijene u Africi. Istraživači su usporedili foneme različitih jezika. Fonemi su najmanja razlikovna jedinica u jeziku. Ako se fonem mijenja, mijenja se i značenje riječi. To se može objasniti primjerom iz engleskog jezika. U engleskom jeziku riječi dip i tip opisuju dvije različite stvari. Tako su u engleskom jeziku /d/ i /t/ dva različita fonema. Ta glasovna raznolikost je najviše prisutna u afričkim jezicima. Što se više udaljujemo od Afrike, ona se dramatično smanjuje. A točno tu istraživači vide dokaz svoje teorije. Stanovništvo koje se širi, postaje sličnije. Genetska raznolikost se smanjuje na njihovim vanjskim rubovima. To je zbog toga što se broj “naseljenika” također smanjuje. Što manje gena migrira, populacija je sličnija. Mogućnosti kombinacija gena se također smanjuju. Zbog toga pripadnici iseljenog stanovništva sliče jedan drugom. Znanstvenici to nazivaju efektom osnivača. Kad su ljudi napustili Afriku, sa sobom su ponijeli i svoj jezik. Međutim, manji broj naseljenika je sa sobom donio i manj broj fonema. Na taj način su pojedinačni jezici vremenom postajali sve sličniji. Čini se da je dokazano da Homo sapiens potječe iz Afrike. Jedva čekamo da vidimo vrijedi li isto i za njegov jezik...
Dali si znao?
Arapski jezik spada u najvažnije jezike na svijetu. Više od 300 milijuna ljudi u preko 20 zemalja govori arapski. Ovaj afroazijski jezik je nastao prije više tisuća godina. Prvo se govorio na Arapskom poluotoku, a onda se snažno proširio. Govorni arapski jako se razlikuje od književnog arapskog jezika. Također ima puno različitih arapskih narječja. Govornici iz različitih regija često se međusobno uopće ne razumiju. Klasični književni arapski jezik danas se skoro nikako ne govori. Pojavljuje se prije svega u pisanom obliku. Interes za arapskim jezikom je posljednjih godina jako porastao. Mnogim ljudima je posebno fascinantno arapsko pismo. Piše se zdesna nalijevo. Tko želi učiti arapski, morao bi se pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, zatim gramatika a tek onda pismo. Tko se toga pridržava, bit će mu sigurno mnogo zabavno pri učenju.