Zbirka izraza

hr Zemlje i jezici   »   ku Welat û ziman

5 [pet]

Zemlje i jezici

Zemlje i jezici

5 [pênc]

Welat û ziman

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kurdski (kurmanji) igra Više
John je iz Londona. J--- -i L--d-n- -e. J___ j_ L______ y__ J-h- j- L-n-o-ê y-. ------------------- John ji Londonê ye. 0
London je u Velikoj Britaniji. L--d-- -- -rîta-yay--M---- -. L_____ l_ B_________ M____ e_ L-n-o- l- B-î-a-y-y- M-z-n e- ----------------------------- London li Brîtanyaya Mezin e. 0
On govori engleski. E--În--l--- -------. E_ Î_______ d_______ E- Î-g-l-z- d-a-i-e- -------------------- Ew Îngilîzî diaxive. 0
Marija je iz Madrida. M-r---j--Ma-ridê y-. M____ j_ M______ y__ M-r-a j- M-d-i-ê y-. -------------------- Maria ji Madridê ye. 0
Madrid je u Španjolskoj. Madrîd -- -pa-y-y- y-. M_____ l_ S_______ y__ M-d-î- l- S-a-y-y- y-. ---------------------- Madrîd li Spanyayê ye. 0
Ona govori španjolski. E- Sp-nî ---x-v-. E_ S____ d_______ E- S-a-î d-a-i-e- ----------------- Ew Spanî diaxive. 0
Peter i Martha su iz Berlina. P--e--û M-r--a-i-----în- -e. P____ û M_______ B______ n__ P-t-r û M-r-h-j- B-r-î-ê n-. ---------------------------- Peter û Marthaji Berlînê ne. 0
Berlin je u Njemačkoj. B-r--- -- Elm-ny-y- ye. B_____ l_ E________ y__ B-r-î- l- E-m-n-a-ê y-. ----------------------- Berlîn li Elmanyayê ye. 0
Govorite li oboje njemački? E--he- du---ma-î d-a-i-in? E_ h__ d_ E_____ d________ E- h-r d- E-m-n- d-a-i-i-? -------------------------- Ew her du Elmanî diaxivin? 0
London je glavni grad. L--d-- p-yt-xt-- e. L_____ p________ e_ L-n-o- p-y-e-t-k e- ------------------- London paytextek e. 0
Madrid i Berlin su također glavni gradovi. M--rî- - -er--n-jî-p-y-ex- i-. M_____ û B_____ j_ p______ i__ M-d-î- û B-r-î- j- p-y-e-t i-. ------------------------------ Madrîd û Berlîn jî paytext in. 0
Glavni gradovi su veliki i bučni. P--te-- --z-- û--iden- i-. P______ m____ û b_____ i__ P-y-e-t m-z-n û b-d-n- i-. -------------------------- Paytext mezin û bideng in. 0
Francuska je u Europi. Fr-nsa--i -wr--a y-. F_____ l_ E_____ y__ F-e-s- l- E-r-p- y-. -------------------- Frensa li Ewropa ye. 0
Egipat je u Africi. M-s----i-Af-î-- ye. M____ l_ A_____ y__ M-s-r l- A-r-q- y-. ------------------- Misir li Afrîqa ye. 0
Japan je u Aziji. Ja-onya -i --y-yê-ye. J______ l_ A_____ y__ J-p-n-a l- A-y-y- y-. --------------------- Japonya li Asyayê ye. 0
Kanada je u Sjevernoj Americi. Q-n-d- -i-Bak--ê -me--k----. Q_____ l_ B_____ E______ y__ Q-n-d- l- B-k-r- E-e-î-a y-. ---------------------------- Qenada li Bakurê Emerîka ye. 0
Panama je u Srednjoj Americi. Pa-am--li----r--a-- -a--- e. P_____ l_ E________ N____ e_ P-n-m- l- E-e-î-a-a N-v-n e- ---------------------------- Panama li Emerîkaya Navîn e. 0
Brazil je u Južnoj Americi. Br-zîl -i-Eme----y- --ş-r--. B_____ l_ E________ B____ e_ B-a-î- l- E-e-î-a-a B-ş-r e- ---------------------------- Brazîl li Emerîkaya Başûr e. 0

Jezici i dijalekti

U cijelom svijetu postoji 6.000 do 7.000 različitih jezika. Broj dijalekata je naravno daleko veći. Međutim, koja je razlika između jezika i dijalekta? Dijalekti uvijek imaju jasan lokalni prizvuk. Dakle, oni pripadaju regionalnim jezičnim raznolikostima. Stoga dijalekti predstavljaju jezični oblik s najmanjim dometom. Dijalekti u pravilu postoje u govornom obliku, ne i pisanom. Oni oblikuju zaseban jezični sustav. I prate vlastita pravila. Svaki jezik teoretski može imati nekoliko dijalekata. Svi dijalekti spadaju u standardni jezik zemlje. Standardni jezik razumiju svi ljudi jedne zemlje. Njime se mogu sporazumijevati govornici najrazličitijih dijalekata. Gotovo svi dijalekti gube sve više na važnosti. U gradovima se jedva još govori na dijalektu. Standardni jezik se također koristi u poslovnom okruženju. Govornici dijalekata su stoga okarakterizirani kao prosti i neobrazovani. A opet su prisutni u svim društvenim slojevima. Govornici dijalekata, dakle, nisu ništa manje inteligentni od drugih. Upravo suprotno! Tko govori na dijalektu ima mnogo prednosti. Primjerice, na nastavi jezika. Govornici dijalekta znaju da postoje različiti jezični oblici. Također su naučili brzo baratati jezičnim stilovima. Stoga govornici dijalekta imaju višu varijacijsku kompetenciju. Oni osjećaju koji jezični stil odgovara određenoj situaciji. To je čak znanstveno dokazano. Dakle: Imajte hrabrosti koristiti se dijalektom – isplati se!
Dali si znao?
Bugarski spada u južnoslavenske jezike. Oko 10 miliona ljudi govori bugarski. Većina njih živi naravno u Bugarskoj. Ali i u drugim zemljama se govori bugarski. Tu spadaju na primjer Ukraјina i Moldavija. Bugarski je jedan od najstarijih dokumentiranih slavenskih jezika. I ima puno posebnosti. Upadljiva je, na primjer, sličnost s albanskim i rumunjskim. Oba ova jezika ne spadaju u slavenske jezike. Pa ipak ima puno paralela. Zato se svi ovi jezici nazivaju i balkanski jezici. Imaju puno zajedničkih crta, iako međusobno nisu srodni. Bugarski glagoli mogu imati izuzetno puno oblika. U bugarskom takođe ne postoji infinitiv. Tko želi učiti ovaj zanimljivi jezik, otkrit će veoma brzo puno novih stvari!