Zbirka izraza

hr Prošlost 3   »   ku Dema borî 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [heştê û sê]

Dema borî 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kurdski (kurmanji) igra Više
telefonirati Te-efonki-in T___________ T-l-f-n-i-i- ------------ Telefonkirin 0
Telefonirao / telefonirala sam. M-n te-ef-n --r. M__ t______ k___ M-n t-l-f-n k-r- ---------------- Min telefon kir. 0
Cijelo sam vrijeme telefonirao / telefonirala. Mi--h-r--- têl--on-ki-. M__ h_____ t______ k___ M-n h-r-i- t-l-f-n k-r- ----------------------- Min hertim têlefon kir. 0
pitati Pi-s-n P_____ P-r-î- ------ Pirsîn 0
Pitao / pitala sam. M-- ---sî. M__ p_____ M-n p-r-î- ---------- Min pirsî. 0
Uvijek sam pitao / pitala. Mi--he---m-p-rs-. M__ h_____ p_____ M-n h-r-i- p-r-î- ----------------- Min hertim pirsî. 0
ispričati v--o-in v______ v-g-t-n ------- vegotin 0
Ispričao / ispričala sam. Min ve---. M__ v_____ M-n v-g-t- ---------- Min vegot. 0
Ispričao / ispričala sam cijelu priču. M-n h--- ---ok--e---. M__ h___ ç____ v_____ M-n h-m- ç-r-k v-g-t- --------------------- Min hemû çîrok vegot. 0
učiti Fêr-ûn F_____ F-r-û- ------ Fêrbûn 0
Učio / učila sam. Ez --rbûm. E_ f______ E- f-r-û-. ---------- Ez fêrbûm. 0
Učio / učila sam cijelu večer. E- he-û-êva----ê-b-m. E_ h___ ê____ f______ E- h-m- ê-a-ê f-r-û-. --------------------- Ez hemû êvarê fêrbûm. 0
raditi X--itîn X______ X-b-t-n ------- Xebitîn 0
Radio / radila sam. E- ---i--m. E_ x_______ E- x-b-t-m- ----------- Ez xebitîm. 0
Radio / radila sam cijeli dan. Ez----ê -----e-it-m. E_ r___ t__ x_______ E- r-j- t-v x-b-t-m- -------------------- Ez rojê tev xebitîm. 0
jesti Xwar-n X_____ X-a-i- ------ Xwarin 0
Jeo / jela sam. Mi- -wari--xwa-. M__ x_____ x____ M-n x-a-i- x-a-. ---------------- Min xwarin xwar. 0
Pojeo / pojela sam svu hranu. Min-xwari- -e-- --ar. M__ x_____ h___ x____ M-n x-a-i- h-m- x-a-. --------------------- Min xwarin hemî xwar. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 kurdski (kurmanji) (1-100)
Video nije pronađen!

Povijest lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Povijest lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sustavno proučavanje jezika. Ljudi već tisućama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemeljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su također u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju točan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera istražiti porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala povijest jezika. U 18. stoljeću se započelo s uspoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sustav. Najbitnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale znanosti. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Povijest lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!