Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   ku Saet

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

8 [heşt]

Saet

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kurdski (kurmanji) igra Više
Oprostite! Lêbo-îna --e di----i-. L_______ x__ d________ L-b-r-n- x-e d-x-a-i-. ---------------------- Lêborîna xwe dixwazim. 0
Koliko je sati, molim Vas? S----çe-- e g-l-? S___ ç___ e g____ S-e- ç-n- e g-l-? ----------------- Saet çend e gelo? 0
Hvala Vam puno! Ge--kî--pas d-k-m. G_____ s___ d_____ G-l-k- s-a- d-k-m- ------------------ Gelekî spas dikim. 0
Jedan je sat. S----yek -. S___ y__ e_ S-e- y-k e- ----------- Saet yek e. 0
Dva su sata. S----did- -e. S___ d___ y__ S-e- d-d- y-. ------------- Saet didu ye. 0
Tri su sata. S--t -isê-y-. S___ s___ y__ S-e- s-s- y-. ------------- Saet sisê ye. 0
Četiri su sata. S-et-çar e. S___ ç__ e_ S-e- ç-r e- ----------- Saet çar e. 0
Pet je sati. Saet-pên--e. S___ p___ e_ S-e- p-n- e- ------------ Saet pênc e. 0
Šest je sati. S-et -----. S___ ş__ e_ S-e- ş-ş e- ----------- Saet şeş e. 0
Sedam je sati. Sae--he----. S___ h___ e_ S-e- h-f- e- ------------ Saet heft e. 0
Osam je sati. Saet heş---. S___ h___ e_ S-e- h-ş- e- ------------ Saet heşt e. 0
Devet je sati. S--t -eh e. S___ n__ e_ S-e- n-h e- ----------- Saet neh e. 0
Deset je sati. Sae- d-h--. S___ d__ e_ S-e- d-h e- ----------- Saet deh e. 0
Jedanaest je sati. Saet-y---d-h--. S___ y______ e_ S-e- y-n-d-h e- --------------- Saet yanzdeh e. 0
Dvanaest je sati. S--t-diwa-zd-h--. S___ d________ e_ S-e- d-w-n-d-h e- ----------------- Saet diwanzdeh e. 0
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. D- --lekekê--e ş-s- --r---hey-. D_ x_______ d_ ş___ ç____ h____ D- x-l-k-k- d- ş-s- ç-r-e h-y-. ------------------------------- Di xulekekê de şêst çirke heye. 0
Jedan sat ima šezdeset minuta. D--s--etekê-de----t -u-ek---ye. D_ s_______ d_ ş___ x____ h____ D- s-t-t-k- d- ş-s- x-l-k h-y-. ------------------------------- Di satetekê de şêst xulek heye. 0
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. D--r----- de--î-t-û ç-- saet h--e. D_ r_____ d_ b___ û ç__ s___ h____ D- r-j-k- d- b-s- û ç-r s-e- h-y-. ---------------------------------- Di rojekê de bîst û çar saet heye. 0

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...