Zbirka izraza

hr Redni brojevi   »   ku Jimareyên rêzkirinê

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [şêst û yek]

Jimareyên rêzkirinê

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kurdski (kurmanji) igra Više
Prvi mjesec je siječanj. M----y-kem-r-ben--n-e. M___ y____ r_______ e_ M-h- y-k-m r-b-n-a- e- ---------------------- Meha yekem rêbendan e. 0
Drugi mjesec je veljača. Meh--------re--mî---. M___ d____ r_____ y__ M-h- d-y-m r-ş-m- y-. --------------------- Meha duyem reşemî ye. 0
Treći mjesec je ožujak. M--a sê--m-a-a---. M___ s____ a___ e_ M-h- s-y-m a-a- e- ------------------ Meha sêyem adar e. 0
Četvrti mjesec je travanj. M-h- ça--- -v--l-e. M___ ç____ a____ e_ M-h- ç-r-m a-r-l e- ------------------- Meha çarem avrêl e. 0
Peti mjesec je svibanj. Meh---ên-em gulan e. M___ p_____ g____ e_ M-h- p-n-e- g-l-n e- -------------------- Meha pêncem gulan e. 0
Šesti mjesec je lipanj. M-h--şe-em p------e. M___ ş____ p_____ e_ M-h- ş-ş-m p-ş-e- e- -------------------- Meha şeşem pûşber e. 0
Šest mjeseci je pola godine. Ş-- m-- nî--s-l-e. Ş__ m__ n__ s__ e_ Ş-ş m-h n-v s-l e- ------------------ Şeş meh nîv sal e. 0
Siječanj, veljača, ožujak, R-b-n---- R----î,-A--r. R________ R______ A____ R-b-n-a-, R-ş-m-, A-a-. ----------------------- Rêbendan, Reşemî, Adar. 0
travanj, svibanj i lipanj. A-rêl, -ûla-, -ûş-e-. A_____ G_____ P______ A-r-l- G-l-n- P-ş-e-. --------------------- Avrêl, Gûlan, Pûşber. 0
Sedmi mjesec je srpanj. Meha-h-fte- ------ -. M___ h_____ t_____ e_ M-h- h-f-e- t-r-e- e- --------------------- Meha heftem tîrmeh e. 0
Osmi mjesec je kolovoz. M-ha -eş--m g--a-ê- e. M___ h_____ g______ e_ M-h- h-ş-e- g-l-w-j e- ---------------------- Meha heştem gelawêj e. 0
Deveti mjesec je rujan. M--a-----m-î--n-e. M___ n____ î___ e_ M-h- n-h-m î-o- e- ------------------ Meha nehem îlon e. 0
Deseti mjesec je listopad. M-ha d-he- --w-êr -. M___ d____ k_____ e_ M-h- d-h-m k-w-ê- e- -------------------- Meha dehem kewçêr e. 0
Jedanaesti mjesec je studeni. M-ha y--z--m----ma--z e. M___ y______ s_______ e_ M-h- y-n-d-m s-r-a-e- e- ------------------------ Meha yanzdem sarmawez e. 0
Dvanaesti mjesec je prosinac. Me-a --------- --rfan-----. M___ d________ b________ e_ M-h- d-w-n-d-m b-r-a-b-r e- --------------------------- Meha diwanzdem berfanbar e. 0
Dvanaest mjeseci je jedna godina. D-----d-h-meh -a---e. D________ m__ s______ D-w-n-d-h m-h s-l-k-. --------------------- Diwanzdeh meh saleke. 0
Srpanj, kolovoz, rujan, T----h-----la-êj,--l-n, T_____ , G_______ Î____ T-r-e- , G-l-w-j- Î-o-, ----------------------- Tîrmeh , Gelawêj, Îlon, 0
listopad, studeni i prosinac. Ke---r, Sa-ma--z- ----a-b-r. K______ S________ B_________ K-w-ê-, S-r-a-e-, B-r-a-b-r- ---------------------------- Kewçêr, Sarmawez, Berfanbar. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 kurdski (kurmanji) (1-100)
Video nije pronađen!

Materinji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš materinji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Također je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik...