Zbirka izraza

hr Sport   »   ti ስፖርት

49 [četrdeset i devet]

Sport

Sport

49 [ኣርብዓንትሽዓተን]

49 [aribi‘anitishi‘ateni]

ስፖርት

[siporiti]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
Baviš li se sportom? ስፖ---ትገብር--ኻ? ስፖርት ትገብር ዲኻ? ስ-ር- ት-ብ- ዲ-? ------------- ስፖርት ትገብር ዲኻ? 0
s---r-ti -igebi-i-d-ẖa? siporiti tigebiri dīh-a? s-p-r-t- t-g-b-r- d-h-a- ------------------------ siporiti tigebiri dīẖa?
Da, moram se kretati. እ--ክንቓሳ-- ኣለኒ። እወ ክንቓሳቐስ ኣለኒ። እ- ክ-ቓ-ቐ- ኣ-ኒ- -------------- እወ ክንቓሳቐስ ኣለኒ። 0
i-- k-n-k---sak--e-i a--n-። iwe kinik-’asak-’esi alenī። i-e k-n-k-’-s-k-’-s- a-e-ī- --------------------------- iwe kiniḵ’asaḵ’esi alenī።
Idem u jedno sportsko udruženje. ኣነ -- ---ስፖር- ክ---ኢየ-ዝጻ--። ኣነ ኣብ ናይ ስፖርት ክለብ ኢየ ዝጻወት። ኣ- ኣ- ና- ስ-ር- ክ-ብ ኢ- ዝ-ወ-። -------------------------- ኣነ ኣብ ናይ ስፖርት ክለብ ኢየ ዝጻወት። 0
an----i---y---i-ori---ki-e---ī-e-z-t-’awe-i። ane abi nayi siporiti kilebi īye zits’aweti። a-e a-i n-y- s-p-r-t- k-l-b- ī-e z-t-’-w-t-። -------------------------------------------- ane abi nayi siporiti kilebi īye zits’aweti።
Igramo nogomet. ንሕና-ክ---እ---ኢና ን---። ንሕና ክዑሾ እግሪ ኢና ንጻወት። ን-ና ክ-ሾ እ-ሪ ኢ- ን-ወ-። -------------------- ንሕና ክዑሾ እግሪ ኢና ንጻወት። 0
ni-̣ina -i-us-o---i-ī ī-------’--e--። nih-ina ki‘usho igirī īna nits’aweti። n-h-i-a k-‘-s-o i-i-ī ī-a n-t-’-w-t-። ------------------------------------- niḥina ki‘usho igirī īna nits’aweti።
Ponekad plivamo. ሓደ-ሓደ -ዜ ንሕምብ-። ሓደ ሓደ ግዜ ንሕምብስ። ሓ- ሓ- ግ- ን-ም-ስ- --------------- ሓደ ሓደ ግዜ ንሕምብስ። 0
h--de h-ade g-zē-n---i---i-i። h-ade h-ade gizē nih-imibisi። h-a-e h-a-e g-z- n-h-i-i-i-i- ----------------------------- ḥade ḥade gizē niḥimibisi።
Ili vozimo bicikl. ወ- ብሽግ-ታ--ዝ--። ወይ ብሽግለታ ንዝውር። ወ- ብ-ግ-ታ ን-ው-። -------------- ወይ ብሽግለታ ንዝውር። 0
w--i -i-h-g-l-t--ni-i-ir-። weyi bishigileta niziwiri። w-y- b-s-i-i-e-a n-z-w-r-። -------------------------- weyi bishigileta niziwiri።
U našem gradu ima nogometni stadion. ኣ---ተማና--ቴድዮን --ሶ-ኣሎ። ኣብ ከተማና ስቴድዮን ኩዑሶ ኣሎ። ኣ- ከ-ማ- ስ-ድ-ን ኩ-ሶ ኣ-። --------------------- ኣብ ከተማና ስቴድዮን ኩዑሶ ኣሎ። 0
abi ketemana s-tēdi---i ---us--a-o። abi ketemana sitēdiyoni ku‘uso alo። a-i k-t-m-n- s-t-d-y-n- k-‘-s- a-o- ----------------------------------- abi ketemana sitēdiyoni ku‘uso alo።
Ima također i bazen sa saunom. መ---- -ታ እውን-ኣሎ መሕምበሲ ቦታ እውን ኣሎ መ-ም-ሲ ቦ- እ-ን ኣ- --------------- መሕምበሲ ቦታ እውን ኣሎ 0
meḥ--i--sī-b-ta---------o meh-imibesī bota iwini alo m-h-i-i-e-ī b-t- i-i-i a-o -------------------------- meḥimibesī bota iwini alo
I ima teren za golf. ከ-- ድ- -ጽ-ቲ -ል- -። ከምኡ ድማ ምጽዋቲ ጎልፍ ኣ። ከ-ኡ ድ- ም-ዋ- ጎ-ፍ ኣ- ------------------ ከምኡ ድማ ምጽዋቲ ጎልፍ ኣ። 0
ke---u-d--a ---s--wat--go-i----። kemi’u dima mits’iwatī golifi a። k-m-’- d-m- m-t-’-w-t- g-l-f- a- -------------------------------- kemi’u dima mits’iwatī golifi a።
Što ima na televiziji? ኣብ ተ--ዦ- እ-ታ----ብ ኣ-? ኣብ ተለቪዦን እንታይ ምደብ ኣሎ? ኣ- ተ-ቪ-ን እ-ታ- ም-ብ ኣ-? --------------------- ኣብ ተለቪዦን እንታይ ምደብ ኣሎ? 0
a---t-l-vīzh-ni i--t--- m-d--i-a-o? abi televīzhoni initayi midebi alo? a-i t-l-v-z-o-i i-i-a-i m-d-b- a-o- ----------------------------------- abi televīzhoni initayi midebi alo?
Upravo traje nogometna utakmica. ሕ-ጸ-ታ ----እ-----ይ- ኣ-። ሕጂጸወታ ኩዑሶ እግሪ ይኸይድ ኣሎ። ሕ-ጸ-ታ ኩ-ሶ እ-ሪ ይ-ይ- ኣ-። ---------------------- ሕጂጸወታ ኩዑሶ እግሪ ይኸይድ ኣሎ። 0
h--jī-s----t--ku‘uso i---ī -iẖeyi---a-o። h-ijīts’eweta ku‘uso igirī yih-eyidi alo። h-i-ī-s-e-e-a k-‘-s- i-i-ī y-h-e-i-i a-o- ----------------------------------------- ḥijīts’eweta ku‘uso igirī yiẖeyidi alo።
Njemačka momčad igra protiv engleske. እታ ጀር--ዊት--ን--ኣንጻ- -----ግሊዛ-- -ንታ ይጻወቱ-ኣ-ው። እታ ጀርመናዊት ጋንታ ኣንጻር እታ እንግሊዛዊት ጋንታ ይጻወቱ ኣሎው። እ- ጀ-መ-ዊ- ጋ-ታ ኣ-ጻ- እ- እ-ግ-ዛ-ት ጋ-ታ ይ-ወ- ኣ-ው- ------------------------------------------- እታ ጀርመናዊት ጋንታ ኣንጻር እታ እንግሊዛዊት ጋንታ ይጻወቱ ኣሎው። 0
i-- -eri-----īt--g-nit--a-it----- --- i-i---īz-w-t- -an--a --ts’a-etu a-o-i። ita jerimenawīti ganita anits’ari ita inigilīzawīti ganita yits’awetu alowi። i-a j-r-m-n-w-t- g-n-t- a-i-s-a-i i-a i-i-i-ī-a-ī-i g-n-t- y-t-’-w-t- a-o-i- ---------------------------------------------------------------------------- ita jerimenawīti ganita anits’ari ita inigilīzawīti ganita yits’awetu alowi።
Tko će pobijediti? መን-ት---? መን ትስዕር? መ- ት-ዕ-? -------- መን ትስዕር? 0
m--i t--i-ir-? meni tisi‘iri? m-n- t-s-‘-r-? -------------- meni tisi‘iri?
Nemam pojma. ኣ-ፈ--ን-እየ። ኣይፈልጥን እየ። ኣ-ፈ-ጥ- እ-። ---------- ኣይፈልጥን እየ። 0
a-i--li-’-n-----። ayifelit’ini iye። a-i-e-i-’-n- i-e- ----------------- ayifelit’ini iye።
Trenutno je neriješeno. ክሳ- -ጂ--ዕ- -የ--ዘለ-። ክሳብ ሕጂ ማዕረ ኢየን ዘለዋ። ክ-ብ ሕ- ማ-ረ ኢ-ን ዘ-ዋ- ------------------- ክሳብ ሕጂ ማዕረ ኢየን ዘለዋ። 0
k----i---i-- ma‘i-- ī---i z----a። kisabi h-ijī ma‘ire īyeni zelewa። k-s-b- h-i-ī m-‘-r- ī-e-i z-l-w-። --------------------------------- kisabi ḥijī ma‘ire īyeni zelewa።
Sudac je iz Belgije. እ---ራዲ ---ብ-ጂ-ዊ ኢዩ-። እቲ ፈራዲ ካብ ብለጂማዊ ኢዩ ። እ- ፈ-ዲ ካ- ብ-ጂ-ዊ ኢ- ። -------------------- እቲ ፈራዲ ካብ ብለጂማዊ ኢዩ ። 0
i----era-- -abi-b-l-jīm--ī īy--። itī feradī kabi bilejīmawī īyu ። i-ī f-r-d- k-b- b-l-j-m-w- ī-u ። -------------------------------- itī feradī kabi bilejīmawī īyu ።
Sada se izvodi jedanaesterac. ሕጂ--ብ-ሪጎ--ኣለዋ-። ሕጂ ኣብ ሪጎለ ኣለዋ ። ሕ- ኣ- ሪ-ለ ኣ-ዋ ። --------------- ሕጂ ኣብ ሪጎለ ኣለዋ ። 0
ḥ-jī---i ---ole a--w--። h-ijī abi rīgole alewa ። h-i-ī a-i r-g-l- a-e-a ። ------------------------ ḥijī abi rīgole alewa ።
Gol! Jedan prema nula! ጎል! ሓ---ዜ-! ጎል! ሓደ ብዜሮ! ጎ-! ሓ- ብ-ሮ- ----------- ጎል! ሓደ ብዜሮ! 0
go-i!-h-ade ---ē-o! goli! h-ade bizēro! g-l-! h-a-e b-z-r-! ------------------- goli! ḥade bizēro!

Preživljavaju samo snažne riječi!

Rijetko korištene riječi se češće mijenjaju od često korištenih. To može biti zbog zakona evolucije. Učestali geni se rjeđe mijenjaju kroz vrijeme. Njihov oblik je stabilniji. Isto vrijedi i i za riječi! U jednoj studiji su ispitivani engleski glagoli. Pritom se usporedio današnji oblik glagola sa starim. U engleskom jeziku je deset najučestalijih glagola nepravilno. Većina ostalih glagola je pravilna. U srednjem vijeku je većina glagola još uvijek bila nepravilna. Rijetki nepravilni glagoli su postali pravilni. Engleski jezik će za 300 godina jedva imati nepravilne glagole. Druge studije pokazuju da se jezici selektiraju poput gena. Istraživači su usporedili učestale riječi iz različitih jezika. Pritom su izabrali slične i istoznačne riječi. Primjer takvih riječi su: water, Wasser, vatten . Te riječi imaju isti korijen, pa su stoga slične. Budući da su to važne riječi, koriste se često u svakom jeziku. Na taj način su mogle zadržati svoj oblik i sličnost do dan-danas. Manje važne riječi se mijenjaju puno brže. Odnosno, zamjenjuju ih druge riječi. Tako se razlikuju rijetke riječi u različitim jezicima. Još nije savim jasno zašto se rijetko korištene riječi mijenjaju. Moguće je da se često krivo koriste ili izgovaraju. To je zbog toga jer ih govornici nisu dobro poznavali. No može biti i zbog toga što važne riječi uvijek moraju ostati iste. Jer ih je samo na taj način uvijek moguće ispravno razumjeti. A riječi su tu da ih se razumije...
Dali si znao?
Ukrajinski spada u istočnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s ruskim i bjeloruskim. Više od 40 milijuna ljudi govori ukrajinski. Poslije ruskog i poljskog, to je slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Ukrajinski se razvio krajem 18. stoljeća iz narodnog jezika. Tada je nastao poseban književni jezik a time i posebna književnost. Danas ima puno ukrajinskih dijalekata koji se dijele u tri glavneskupine. Jezički fond, struktura rečenice i izgovor veoma liče drugim slavenskim jezicima. To je zbog toga što su se slavenski jezici relativno kasno međusobno počeli razvijati neovisno jedan od drugog. Zbog geografskog položaja Ukrajina ima puno poljskih i ruskih utjecaja. Gramatika poznaje sedam padeža. S ukrajinskim pridjevima mogu se dobro objasniti odnosi prema osobama ili stvarima. Ovisno od odabranog oblika govornik može pokazati svoj emocionalni stav. Još jedna karakteristika ukrajinskog je izuzetna melodičnost. Tko voli jezike koji zvuče kao glazba, treba učiti ukrajinski!