Zbirka izraza

hr Sport   »   lv Sports

49 [četrdeset i devet]

Sport

Sport

49 [četrdesmit deviņi]

Sports

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski latvijski/letonski igra Više
Baviš li se sportom? Vai -u no-----j-e- -- s-or--? V__ t_ n__________ a_ s______ V-i t- n-d-r-o-i-s a- s-o-t-? ----------------------------- Vai tu nodarbojies ar sportu? 0
Da, moram se kretati. J-- -a- i--nep--ciešam--i-ku---ti-s. J__ m__ i_ n___________ i___________ J-, m-n i- n-p-e-i-š-m- i-k-s-ē-i-s- ------------------------------------ Jā, man ir nepieciešams izkustēties. 0
Idem u jedno sportsko udruženje. Es---me-lēj- ---r-- -i--rī--. E_ a________ s_____ b________ E- a-m-k-ē-u s-o-t- b-e-r-b-. ----------------------------- Es apmeklēju sporta biedrību. 0
Igramo nogomet. M-s s---ēj-m -u--olu. M__ s_______ f_______ M-s s-ē-ē-a- f-t-o-u- --------------------- Mēs spēlējam futbolu. 0
Ponekad plivamo. D-ž-e-- mē- -eld--. D______ m__ p______ D-ž-e-z m-s p-l-a-. ------------------- Dažreiz mēs peldam. 0
Ili vozimo bicikl. V-- --ī mē-----u--m -- di-------. V__ a__ m__ b______ a_ d_________ V-i a-ī m-s b-a-c-m a- d-v-i-e-i- --------------------------------- Vai arī mēs braucam ar divriteni. 0
U našem gradu ima nogometni stadion. Mūsu -ilsē-ā-i- f--bola -t---on-. M___ p______ i_ f______ s________ M-s- p-l-ē-ā i- f-t-o-a s-a-i-n-. --------------------------------- Mūsu pilsētā ir futbola stadions. 0
Ima također i bazen sa saunom. I- ar- pe---a-e--s-a- ---nu. I_ a__ p__________ a_ s_____ I- a-ī p-l-b-s-i-s a- s-u-u- ---------------------------- Ir arī peldbaseins ar saunu. 0
I ima teren za golf. U- ir-ar-----fa --uku--. U_ i_ a__ g____ l_______ U- i- a-ī g-l-a l-u-u-s- ------------------------ Un ir arī golfa laukums. 0
Što ima na televiziji? K- -ād----le-īz-jā? K_ r___ t__________ K- r-d- t-l-v-z-j-? ------------------- Ko rāda televīzijā? 0
Upravo traje nogometna utakmica. P--la-k --d- fu-b--a-sp-l-. P______ r___ f______ s_____ P-š-a-k r-d- f-t-o-a s-ē-i- --------------------------- Pašlaik rāda futbola spēli. 0
Njemačka momčad igra protiv engleske. Vāc---s k--a-d--sp--ē-pre- L--lb-itān---s --m--d-. V______ k______ s____ p___ L_____________ k_______ V-c-j-s k-m-n-a s-ē-ē p-e- L-e-b-i-ā-i-a- k-m-n-u- -------------------------------------------------- Vācijas komanda spēlē pret Lielbritānijas komandu. 0
Tko će pobijediti? K-s --va-? K__ u_____ K-s u-v-r- ---------- Kas uzvar? 0
Nemam pojma. M-n--av n- j--smas. M__ n__ n_ j_______ M-n n-v n- j-u-m-s- ------------------- Man nav ne jausmas. 0
Trenutno je neriješeno. Pa----- -r n-----ir--. P______ i_ n__________ P-š-a-k i- n-i-š-i-t-. ---------------------- Pašlaik ir neizšķirts. 0
Sudac je iz Belgije. T-esn-si---- no--e--ijas. T________ i_ n_ B________ T-e-n-s-s i- n- B-ļ-i-a-. ------------------------- Tiesnesis ir no Beļģijas. 0
Sada se izvodi jedanaesterac. T---d --s-v-en--d---- me--u----i--s. T____ b__ v__________ m____ s_______ T-g-d b-s v-e-p-d-m-t m-t-u s-t-e-s- ------------------------------------ Tagad būs vienpadsmit metru sitiens. 0
Gol! Jedan prema nula! V--ti!---e-s---e- nu--i! V_____ V____ p___ n_____ V-r-i- V-e-s p-e- n-l-i- ------------------------ Vārti! Viens pret nulli! 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + latvijski/letonski (1-100) MP3 latvijski/letonski (1-100)
Video nije pronađen!

Preživljavaju samo snažne riječi!

Rijetko korištene riječi se češće mijenjaju od često korištenih. To može biti zbog zakona evolucije. Učestali geni se rjeđe mijenjaju kroz vrijeme. Njihov oblik je stabilniji. Isto vrijedi i i za riječi! U jednoj studiji su ispitivani engleski glagoli. Pritom se usporedio današnji oblik glagola sa starim. U engleskom jeziku je deset najučestalijih glagola nepravilno. Većina ostalih glagola je pravilna. U srednjem vijeku je većina glagola još uvijek bila nepravilna. Rijetki nepravilni glagoli su postali pravilni. Engleski jezik će za 300 godina jedva imati nepravilne glagole. Druge studije pokazuju da se jezici selektiraju poput gena. Istraživači su usporedili učestale riječi iz različitih jezika. Pritom su izabrali slične i istoznačne riječi. Primjer takvih riječi su: water, Wasser, vatten . Te riječi imaju isti korijen, pa su stoga slične. Budući da su to važne riječi, koriste se često u svakom jeziku. Na taj način su mogle zadržati svoj oblik i sličnost do dan-danas. Manje važne riječi se mijenjaju puno brže. Odnosno, zamjenjuju ih druge riječi. Tako se razlikuju rijetke riječi u različitim jezicima. Još nije savim jasno zašto se rijetko korištene riječi mijenjaju. Moguće je da se često krivo koriste ili izgovaraju. To je zbog toga jer ih govornici nisu dobro poznavali. No može biti i zbog toga što važne riječi uvijek moraju ostati iste. Jer ih je samo na taj način uvijek moguće ispravno razumjeti. A riječi su tu da ih se razumije...
Dali si znao?
Ukrajinski spada u istočnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s ruskim i bjeloruskim. Više od 40 milijuna ljudi govori ukrajinski. Poslije ruskog i poljskog, to je slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Ukrajinski se razvio krajem 18. stoljeća iz narodnog jezika. Tada je nastao poseban književni jezik a time i posebna književnost. Danas ima puno ukrajinskih dijalekata koji se dijele u tri glavneskupine. Jezički fond, struktura rečenice i izgovor veoma liče drugim slavenskim jezicima. To je zbog toga što su se slavenski jezici relativno kasno međusobno počeli razvijati neovisno jedan od drugog. Zbog geografskog položaja Ukrajina ima puno poljskih i ruskih utjecaja. Gramatika poznaje sedam padeža. S ukrajinskim pridjevima mogu se dobro objasniti odnosi prema osobama ili stvarima. Ovisno od odabranog oblika govornik može pokazati svoj emocionalni stav. Još jedna karakteristika ukrajinskog je izuzetna melodičnost. Tko voli jezike koji zvuče kao glazba, treba učiti ukrajinski!